I pored velikog zalaganja organizacija civilnog društva okupljenih u inicijativu GOOD da se od jeseni konačno uvede Građanski odgoj i obrazovanje (GOO) kao samostalni predmet u osnovne i srednje škole, to ipak neće biti učinjeno. Ministar obrazovanja i sporta Vedran Mornar najavio je još ranije kako će GOO od nove školske godine biti uveden kao međupredmetni sadržaj. Bio je to i jedini prijedlog na nedavno održanoj javnoj raspravi o modelu uvođenja GOO-a, što je izazvalo niz kritika građana i civilnih udruga. O tome smo razgovarali s Eminom Bužinkić, koordinatoricom kampanje za uvođenje GOO-a u škole.

Je li ova odluka zapravo odustajanje od sustavnog i kvalitetnog uvođenja GOO-a?

Po svemu sudeći, Vlada je odustala od sustavnog i kvalitetnog uvođenja GOO-a. Jasno je pokazala kako joj nije stalno do ove specifične reforme u obrazovnom sustavu, te da nema viziju razvoja obrazovne politike uopće. Ministar još ni u jednom javnom nastupu nije obznanio koja je njegova vizija razvoja obrazovne politike Hrvatske i što konkretno misli napraviti po tom pitanju. GOO bi trebao biti dio te vizije, strateške odrednice, političkog iskoraka. Odluka o neusvajanju modela koji je izradilo stručno povjerenstvo, a koje je okupljalo stručnjake iz akademske zajednice, škola, ministarstva, Agencije za odgoj i obrazovanje te organizacija civilnoga društva, indikator je posvemašnjeg nerazumijevanja rezultata do kojih je GOO trebao dovesti, za učenike, za nastavnike i školu, za zajednice i čitavo društvo. Ministar Mornar napravio je krivu procjenu, a ravnatelj Agencije Vinko Filipović pokazao je kako istu vodi kao političko, a ne stručno tijelo. Ta je odluka odraz nespremnosti i nedostatne stručnosti upravnih tijela koja se bave obrazovanjem za sustavni i kvalitetni pristup reformama u području obrazovanja.

Politički nezrela odluka

Što je Vlada ovom odlukom pokazala?

Radi se o odluci koja je politički sasvim nezrela i neodgovorna, ali i jasna u svojoj poruci. Vlada ne mari, kao što niti jedna do sada nije marila, kakvu će budućnost imati mladi ljudi i sama zemlja, hoće li ona biti razvojna i zemlja odgovornih slobodnomislećih ljudi ili zemlja ljudi s malim šansama i onih kojima se manipulira i obvezuje ih se na poslušnost. Ta ideja o napretku i prosvijećenim građanima naprosto nije u fokusu rada većine političara. Pogledajte primjerice dokument "Pola puta" u kojemu stoji da je Vlada uvela GOO. Prava je istina da su organizacije civilnoga društva zaslužne za eksperimentalnu provedbu GOO-a u šest škola, što je motiviralo MZOS i AOO da taj program uvedu u još toliko škola. Ti su nam rezultati dali jasne smjernice kako i zašto uvesti GOO, a Vlada je, umjesto da iskoristi taj zamašnjak, bacila novac i vrijeme u vjetar, te pokazala visoku nedosljednost prema vlastitom Planu 21. Kako je moguće da dolazak novog ministra posve zaokrene politiku Vlade? Osim toga, ministar je u donošenju odluke konzultirao kardinala Josipa Bozanića i lidere konzervativnih organizacija, a posve zaobišao stručnjake. Poruka je sasvim jasna.

Zanemarena su i mišljenja stručnjaka i rezultati socioloških i politoloških istraživanja, a odbačene su i posljednje tri godine eksperimentalne provedbe ovog predmeta…

Zadnji prijedlog programa ne uključuje rezultate eksperimentalne provedbe, znači da ne uključuje mišljenja učenika, učitelja i nastavnika koji su u njoj sudjelovali. Tako su neodgovorno iskorištena sva sredstva koja su dosad uložena u uvođenje, a nije učinjen nikakav napredak u odnosu na program koji imamo od 1999. godine. Međupredmetna provedba nije dostatna za razvoj građanske kompetencije, odnosno za ostvarivanje planiranih ishoda, te je teže provediva jer podrazumijeva dostatnu educiranost svih odgojno-obrazovnih djelatnika. Ministarstvo i Agencija, nažalost, nisu ništa naučili iz ovog procesa u koji je uloženo više od pola milijuna eura, a da ne govorimo o milijunima eura koji su svih ovih godina ulagani u obrazovne reforme. Pitamo se gdje su rezultati tih reformi. Što je danas bolje za nastavnike i stručne suradnike? Gdje su ti kvalitetniji okviri odgoja i obrazovanja mladih?

Nećemo odustati

Kakvi se uopće sadržaji u međupredmetnoj provedbi planiraju uvesti?

Međupredmetna provedba ne znači dodavanje novih sadržaja, već bolje povezivanje postojećih, što je nedovoljno i teško ostvarivo u kraćem roku i nikako nije dovoljno za razvoj građanske kompetencije naših učenika. Nije dovoljno jer učenicima nedostaju konkretna znanja, a svakako prostor i podrška da razviju vještine i demokratske stavove. Budući da ovim novim prijedlogom nije osiguran novi prostor u nastavi za razvoj novih znanja i vještina, on ne može imati pozitivan učinak. Međupredmetnost je teže ostvariva nego predmet jer podrazumijeva educiranost svih odgojno-obrazovnih djelatnika i drugačiji pristup radu, koji će biti moguće ostvariti tek kurikulumskom reformom. Odgojno-obrazovni radnici su do sada više puta isticali da je gradiva previše i da ga ne stižu ostvariti, a sada im se dodaju novi zadaci koje bi trebali ostvariti unutar već postojećeg vremena.

Vaša inicijativa i dalje zahtijeva od Vlade da osigura preduvjete za uvođenje GOO-a u škole kao zasebnog predmeta?

I dalje ćemo koristiti sve oblike javne komunikacije i zagovaranja kvalitetnog i sustavnog uvođenja GOO-a. Planiramo definitivno ići u još glasniju javno-medijsku kampanju zagovaranja i daljnje stručne doprinose istraživanjima o političkoj kulturi mladih i obrazovnim programima nastavnika/ica, kao i daljnje osnaživanje mreže suradnika (roditelja, nastavnika, lokalnih organizacija civilnoga društva, medija). Ne znam trebamo li se ičemu nadati, ali za sada se držimo se ministrova obećanja da će predmet biti uveden od školske 2015/16. godine. U svakom slučaju, na tome ćemo i dalje inzistirati. Tko god bio ministar ili ravnatelj Agencije. A svi znamo da je to promjenjivo.