Moćna pravednička grmljavina zatutnjala je iznova protekli tjedan iz tmurnog oblaka što se naziva Glasom poduzetnika (UGP) te nas čuva od poreznih opasnosti svake vrste. Dobro, možda ne baš nas, nego poduzetnike, ali tvrdi se da njihov interes ide u našu ili opću korist, pa je isto. A povod za buku i bijes ovaj put bile su izmjene Općeg poreznog zakona. "U situaciji kad kompanije ne podnesu porezne prijave, njihovi vlasnici mogli bi doći u situaciju da za odluke direktora odgovaraju vlastitom imovinom", prenio je poslovni magazin Forbes u uvodu potresnog intervjua s Hrvojem Bujasom, članom Upravnog odbora navedene poduzetničke udruge.
U tom razgovoru Bujas, donedavni predsjednik UGP-a, kao što se opisuje, "izmjene naziva suludima". Zašto suludima? Jasno, prema UGP-u nije normalno da dugovanje državi, ako ju menadžment poduzeća propusti namiriti, plaćaju oni koji posjeduju dotični, recimo, de-de ili de-o-o ili je-de-o-o. U tom slučaju kompanija se može i ugasiti, dugovi prekrižiti, ali vlasnici ne smiju snositi nekakvu odgovornost ili štetu. Jer, da mogu, kako bi mogli odmah pokrenuti novi biznis?
Izmijenjeni zakon pak "sadrži članak koji u lošu poziciju postavlja vlasnike dioničkih društava i društava s ograničenom odgovornosti. Te tvrtke inače se razlikuju od obrta upravo po tome što vlasnici za poslovanje u normalnim okolnostima ne odgovaraju osobnom imovinom". A u nenormalnim, koje su upravo stupile na snagu? "Suvlasnici tvrtke u tom bi slučaju s tvrtkom odgovarali solidarno, kao jamci", otkriva nam Forbes tu strašnu zamisao države ogrezle u antipoduzetničkoj klimi.
Uistinu, državni odgovor na impozantnu poreznu evaziju je više nego brutalan. Ovako ga nekako prevodimo: umjesto da neplaćeni porez, za funkcioniranje škola i vatrogastva i cestogradnje i katastra, kao i dosad nadoknađuju svi građani, država će ga prisilno naplatiti od imovine vlasnika poduzeća-dužnika! I on će se tad ozbiljno zamisliti nad porivom da otvori novo takvo poduzeće, ili nekoliko desetaka njih između kojih bi prelijevao sredstva, poslove, radnike, ali i dugovanja. "Ovo je loš i nadasve demotivirajući zakon koji dodatno otežava ulazak u rizik zvan poduzetništvo", glasi udarna rečenica Hrvoja Bujasa u tekstu o tome koji smo u magnovenju pokupili na internetskoj stranici UGP-a.
Rizik u poduzetništvu, shvatili smo, više neće biti do iste mjere solidarno raspoređen na cjelokupno društvo, dok profit zadržavaju brižni vlasnici kompanija i korporacija. Sad je vlasničkoj populaciji uvaljen i rizik poslovanja, sadržan u poreznom dugu, onda kad zapadnu u probleme. Rastače se tako i u Hrvatskoj onaj genijalni institut i naizgledni perpetuum mobile kapitalizma – mehanizam razdvajanja pravne od fizičke osobe u poslovanju. Zar nije već ranije grubijanski poljuljan i drugdje? "Bujas odgovara da nije siguran", navodi se u Forbesu o tome, "jer u kratkom roku nije stigao proučiti." No kolege iz magazina preuzimaju njegovo konverzacijsko dugovanje pa nas informiraju da iznimke postoje, primjerice – Sjedinjene Američke Države.
A kad vidiš da je vodeća kapitalistička imperija poduzetništvu okrenula leđa, ulovi te mala snaga. Ne i vrli UGP, međutim, ili stranku Fokus, koja se pridružila obrani poduzetnika i njihova prava na izbjegavanje poreznih obaveza. Uostalom, tako se i jedni i drugi postavljaju oko sličnih tema, bilo da je to oporezivanje npr. štednje ili ekstraprofita. Dugovanje je općenito ipak za radnike, sitne zajmoprimce, bankrotirane države, golje, a ne za fini, uvjerljivo potkoženi svijet.
