U subotu 20. svibnja održan je svečani uskrsni koncert u pravoslavnoj crkvi svetoga velikomučenika Georgija u Požegi. Nastupili su članovi Hrvatskoga kulturno-umjetničkog društva Vijenac iz Požege i Pjevačkoga društva Preobraženje iz Beograda.
Izvedene su poznate liturgijske kompozicije poput "Iže heruvimi", "Tebe pojem", "Dostojno jest", "Angel vopijaše", "Hristos voskrese iz mertvih" te nekoliko kompozicija rimokatoličke liturgijske baštine. Nakon toga organizirani su prijem i druženje u parohijskoj zbornici. Okupili su se građani i građanke Požege različitih pogleda na svijet. Druženje je potrajalo do kasnih noćnih sati. Povezala ih je glazba. Koncert je organiziran zahvaljujući poticaju oca Nikole Petrovića, paroha požeškoga.
Nekoliko dana prije koncerta paroh Petrović, među ostalim, je rekao: "Cilj najavljenoga koncerta je promocija duhovne baštine. Time želimo potaknuti međusobno razumijevanje i toleranciju, a iznad svega ljubav između pravoslavnih vjernika i rimokatolika te svih ljudi dobre volje." Ovakav kulturni događaj nije zabilježen u novijoj povijesti Zlatne doline. Otac Nikola najavio je da će požeška parohija, u suradnji s Povijesnim društvom Požega i Hrvatskim kulturno-umjetničkim društvom Vijenac te sa svima koji to žele, organizirati slične susrete. To je važno za prevladavanje prepreka u hrvatsko-srpskim i srpsko-hrvatskim odnosima na području Požeške kotline. Te prepreke postavljene su početkom devedesetih godina prošloga stoljeća. Na taj način doći će do izražaja ljepota različitosti i bogatstvo sličnosti. Kršćanske vrijednosti i antifašizam temeljna su polazišta za takve iskorake. Treba poštovati razlike i njegovati sličnosti.
Međutim, pogubno je uzdizati posebnosti na razinu općega. Na taj problem neumorno je ukazivao Milan Kangrga. Oslanjajući se na filozofe klasične njemačke filozofije, spomenuti filozof s pravom je prepoznao nacionalizam kao radikalno zlo. U svojoj knjizi "Nacionalizam ili demokracija" (2002.) opisao je susret Edipa sa Sfingom. Neman je pitala Edipa: "Što je to što ujutro ide četveronoške, u podne dvonoške, a uvečer tronoške (…)" Edip je odgovorio da je to čovjek, a Sfinga je pala u ponor. Hegel je u tom odgovoru prepoznao rađanje europskoga duha. Što to znači? S obzirom na tadašnje prilike bilo je za očekivati da će Edip odgovoriti, primjerice, Tebanac, Korinćanin, Spartanac… Međutim, njegov je odgovor glasio: Čovjek! Milan Kangrga smatrao je da Edip nije došao u krajeve od Vardara do Triglava. Naš Edip odgovorio bi Sfingi: Slovenac, Hrvat, Srbin, Bošnjak, Crnogorac, Makedonac… Ulazeći u crkvu svetoga Georgija na trenutak sam pomislio kako je lijepo vidjeti na jednom mjestu toliko Srba, Hrvata i drugih. Odmah sam pomislio na priču o Edipu i Sfingi. Prekorio sam samoga sebe. Izlazeći iz crkve čuo sam kako je jedna starica rekla drugoj: "Došlo je puno ljudi!"
Otac Nikola Petrović pokazao je gostima iz Beograda znamenitosti grada Požege. Posjetili su Sloboštinu. Prema rezultatima istraživanja Dane Pavlice, u tom selu ubijene su 954 žene i 142 djece. Ubili su ih ustaše 1942. godine. Drugi dan boravka u Zlatnoj dolini, gosti iz Beograda posjetili su manastir Orahovicu. To je duhovno središte pravoslavnih Srba toga dijela Slavonije. Ondje ih je primio arhimandrit Pavle. Vidjeli su kulturno blago toga manastira - ikone, liturgijske predmete, knjige... Time je završen boravak Pjevačkoga društva Preobraženje u zapadnoj Slavoniji. Najavljena je mogućnost zajedničkoga nastupa dvaju zborova u Beogradu.
