Nastavi li se obnova postojećim tempom, ne samo da nadolazeća zima neće biti posljednja koju će Banijci ponovno dočekati u kontejnerima, nego su pred njima takve još najmanje tri. Naime, Novostima je iz Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje potvrđeno da se cjelokupnu konstrukciju obnovu, koju nazivaju "dugoročnim i zahtjevnim postupkom", planira dovršiti u roku četiri godine. Pritom ostaje nejasno jesu li u računicu uvrstili novije probleme s terena, kao i aktualnu statistiku iz koje se može iščitati da bi se taj posao mogao još više otegnuti.

U gotovo dvije godine, koliko je prošlo od najrazornijeg potresa, država je na području Banije nanovo sagradila svega šest kuća. Kako nas uvjeravaju iz Središnjeg ureda, taj broj bi se u narednih mjeseci i pol dana trebao popeti na 20, a do idućeg proljeća na 50. Usporedimo li to s podacima koje je prije nekoliko mjeseci iznio državni tajnik Gordan Hanžek, a prema kojima ukupan broj kuća s crvenom i žutom naljepnicom prelazi 13 tisuća, jasno je da se svojevremeno velebno najavljivani projekt obnove pretvorio u debakl. Isti podaci pokazuju da je od 8.556 zahtjeva za nekonstrukcijskom obnovom, a koja podrazumijevaju manje zahtjevne popravke, zasad riješeno njih nešto više od polovice.

O državnom poslu na Baniji iz prve ruke svjedoči Milan Ivanić, koji kao terenski koordinator Odjela za socijalna i humanitarna pitanja Srpskog narodnog vijeća redovno obilazi veći broj petrinjskih sela. Kada se sve zbroji i oduzme, kaže on, situacija je poprilično katastrofalna.

Veliki broj ljudi i dalje živi u kontejnerima, a ostali su uspjeli osigurati privremeni smještaj u vidu drvenih kućica, i to isključivo preko donacija udruga civilnog društva. Budući da su nervozni i gube nadu, većina ih se rukovodi onom "daj što daš", govori Milan Ivanić

- Veliki broj ljudi i dalje živi u kontejnerima, a ostali su uspjeli osigurati privremeni smještaj u vidu drvenih kućica, i to isključivo preko donacija udruga civilnog društva. Budući da su nervozni i gube nadu, većina ih se rukovodi onom "daj što daš" i prepušta apatiji - govori Ivanić.

Potvrđuje nam da na području na kojem djeluje nema nijedne završene državne kuće, a temelji su zasad udareni na dvije, i to u dva različita sela.

- Sve ide jako sporo. U Moštanici su započeli s radovima na jednoj kući i onda nestali na dva mjeseca. Prije desetak dana su digli rogove i to sada opet stoji, a ista stvar je u obližnjoj Bačugi. Ljudima plasiraju priču da se to događa zbog nedostatka radnika. Skrpali su nešto dimnjaka i zabatnih zidova i to je zasad to - dodaje Milan Ivanić, koji je i sam nezadovoljan državnom obnovom.

Na rušenje obiteljske dvokatnice, kojoj je u prvim danima nakon potresa dodijeljena crvena naljepnica, čekao je 22 mjeseca. Ne želi ni pomišljati koliko bi još trebalo proći do izgradnje nove kuće, pogotovo ako uzme u obzir vijest koja se ovih dana proširila medijima.

Kako je prvi pisao Večernji list, tri firme, koje su s državom sklopile posao gradnje 124 zamjenske kuće, odnosno više od 40 posto do kraja rujna ugovorenog posla, našle su se u financijskim problemima. Nad požeškom Presoflex gradnjom d.o.o., koja ima ugovore za konstrukcijsku obnovu zgrade Doma zdravlja u Glini te izgradnju 48 zidanih zamjenskih kuća, prošlog tjedna otvoren je predstečajni postupak. U sličnoj situaciji bi se uskoro mogli naći Elektrocentar Petek iz Ivanić Grada, koji je u blokadi već mjesec dana, kao i njegova tvrtka-kćer Mipek d.o.o. iz Križa, čiji je račun blokiran od 12. listopada. Mipek inače ima ugovor sa Središnjim državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje o gradnji 76 zamjenskih tipskih montažnih kuća, a Elektrocentar Petek se u tim poslovima javlja kao podizvođač. Na njihove dosad obavljene poslove žalili su se mnogi korisnici, a Mipek, koji se reklamira kao kompanija koja "pruža usluge, trguje te proizvodi metalne konstrukcije i dijelove", u međuvremenu je sagradio jednu kuću. Onu prvu, čija je gradnja počela 1. veljače 2022. u Selima kod Siska nije još dovršio jer je prva veća kiša uništila cijelo gradilište te je ugovoreni rok probio za 150 dana.

Presoflex, od kojeg samo Grad Vukovar potražuje 7,5 milijuna kuna jer u zadanom roku nije izgradio novu zgradu Ekonomske škole u naselju Olajnica, s druge strane je dio konzorcija koji bi zajedno s tvrtkom Lavčević trebao izgraditi šest zamjenskih višestambenih zgrada na području Sisačko-moslavačke županije. Dvije od njih planirane su u centru Vrginmosta. Za našeg zadnjeg posjeta tome mjestu, krajem srpnja 2022,. bio je poravnat teren na kojem su trebali početi građevinski radovi. Milan Vrga, načelnik općine Gvozd, potvrđuje nam da je stanje otad nepromijenjeno.

- Planirana je izgradnja ukupno 26 stanova koji su nam u ovom momentu nasušno potrebni. Problem je i što stoji obnova drugih zgrada i kuća značajnije oštećenih u potresu. Istodobno se gotovo svakodnevno susrećem s ljudima koji su zainteresirani za povratak ili doseljenje i to tako da otkupe stan, ali ga nigdje ne mogu naći. Riječ je o ozbiljnim temama koje bi mogle utjecati na demografsku sliku - govori Vrga i dodaje da je s druge strane zadovoljan tokom obnove objekata kojima je dodijeljena zelena naljepnica.

Radnici su za oštećenu sobu dovezli samo ploče od knaufa. Kada smo ih pitali gdje je izolacija, najlon i lajsne, rekli su nam da to moramo kupiti sami. Na uvid smo tražili elaborat, ali su nam poručili da ga ne možemo vidjeti, svjedoči bračni par Čizmić

Iz Središnjeg državnog ureda za to vrijeme javnost uvjeravaju da će svi započeti poslovi biti nastavljeni. U odgovoru Novostima tvrde da su tvrtki Mipek "ograničili broj novih zaduženja za izvođenje radova dok ne ostvari potrebnu dinamiku" i to nakon što je "utvrđeno da od strane navedene tvrtke dolazi do kašnjenja u izvođenju radova".

"Središnji državni ured u stalnoj je komunikaciji s predstavnicima Mipeka d.o.o. i Presoflexa kako bi se zaštitio interes Republike Hrvatske i stradalnika u potresu", stoji u odgovoru uz koji su nam dostavili očitovanje iz Mipeka. "Stanje poremećaja cijena građevinskog materija i nedostatak radne snage ima za posljedicu otežano poslovanje građevinskih firmi pa tako i Mipeka d.o.o. Pored svih navedenih okolnosti, radovi na projektu obnove kuća nisu zaustavljeni. Do deblokade računa, na čemu intenzivno radimo, osigurani su svi potrebni resursi tako da ni trenutne otegotne okolnosti neće imati za posljedicu obustavu predmetnih radova'', poručuju iz te tvrtke.

S obzirom na njihovu prošlost, koja je obilježena unosnim državnim poslovima, suradnjom s članovima HDZ-a te problemima koje su njihovi vlasnici imali ili još uvijek imaju sa zakonom, postavlja se pitanje zašto su Presoflex i Mipek uopće izabrani na poslovima obnove Banije. Središnji državni ured za obnovu je, naime, ugovor s Presoflexom sklopio na samom kraju prošle godine, nekoliko mjeseci nakon što je njegov vlasnik Ino Galić nepravomoćno osuđen zbog sudjelovanja u namještanju natječaja za uređenje lokalnih cesta. Posao je dogovarao s Mijom Jozakom, HDZ-ovim šefom Županijske uprave za ceste Požeško-slavonske županije, a uz njih su osuđene još dvije zaposlenice ŽUC-a. Kazne zatvora su im zamijenjene uvjetnima, a o pravomoćnoj presudi još uvijek odlučuje Visoki kazneni sud.

Ime Ina Galića spominje se u još jednoj aferi, u kojoj je glavni akter njegov otac, osnivač Presoflexa i donator HDZ-a Josip Galić. Galić stariji je, piše Index, Europskoj uniji morao vratiti 10 milijuna kuna jer je jedan od podizvođača građevinskih radova na podrumu njegove vinarije bio Presoflex. Protiv vodstva te firme je kaznenu prijavu svojevremeno podnio Novi sindikat zbog otkaza radniku starijem od 60 godina koji se učlanio sindikat. Josip Galić je pored toga, tvrdio je predsjednik Novog sindikata Mario Iveković, svakog mjeseca svojim radnicima oduzimao dio plaće, pravdajući se krizom, a nije im isplaćivao ni prekovremene radne sate. Državno odvjetništvo je promptno odbacilo prijavu, a iz Presoflexa su negirali sve navode.

Mipek d.o.o. u vlasništvu je pak Marija Peteka, sina poduzetnika bliskog HDZ-u i donedavnog vlasnika spomenutog Elektrocentra Kreše Peteka, koji je bio uhićen u aferi Janaf. Prema sumnjama USKOK-a, tvrtka Elektrocentar Petek, koja se u poslovima obnove Banije spominje kao podizvođač radova, nakon plaćanja preko šest milijuna kuna mita Draganu Kovačeviću dobila je oko 65 milijuna kuna vrijedne poslove od Janafa. Petek mlađi je 2010. osuđen na pet godina zatvora nakon što je u razmaku od osam godina skrivio dvije prometne nesreće sa smrtnim posljedicama. Kasnije je Hrvatsku tužio Europskom sudu za ljudska prva, pod obrazloženjem da mu se pred domaćim pravosuđem za isto djelo sudilo dvaput, no njegov zahtjev je odbačen.

Iz Središnjeg državnog ureda za obnovu odgovorili su nam kako su s obje firme poslovi ugovoreni u skladu sa zakonom. "Sklapanju opisanih ugovora prethodio je postupak javne nabave u kojem su navedene tvrtke sukladno propisima dokazale sposobnost za izvođenjem predmetnih radova, a nakon sklapanja ugovora, Središnji državni ured je, sukladno preuzetim ugovornim obvezama, postupno iste uvodio u poslove te pratio stanje izvođenja radova na terenu", poručuju iz te institucije.

Saborska zastupnica Glasa i bivša ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš smatra da je čitav projekt od starta postavljen na krive noge. Prvo je, podsjeća ona, donesen loš Zakon o obnovi, koji je izmijenjen nakon svega godinu dana, a onda su građevinski radovi ugovoreni s manjim brojem firmi.

- Javnu nabavu je trebalo napraviti tako da njome bude zahvaćen daleko veći broj poslovnih subjekata, odnosno svih onih koji su zadovoljavali propisane uvjete. U tom slučaju bi sada neaktivne firme bilo moguće odmah zamijeniti onima koje rade. O tome se ranije trebalo voditi računa, ali za takvo što treba imati iskustva, znanja i volje. Nažalost, ništa od toga ne vidimo u poslu obnove potresom pogođenih područja - kaže Mrak Taritaš.

Ističe da je sada potrebno podvući crtu, sagledati aktualnu situaciju i pokrenuti cijeli proces u novonastalim okvirima. Jer, kaže ona, nije više problem ni provođenja nove javne nabave, nego što nitko suvislo ne vodi obnovu.

- Cijelom poslu se pristupilo neodgovorno, olako i sada imamo rezultate takvog rada. Tko će izaći pred ljude koji gotovo dvije godine žive u kontejnerima i reći im da se zapravo uopće ne zna kada će se moću useliti u zamjenske kuće? To je jedna od najvećih sramota ove Vlade i premijera Plenkovića. Došlo je vrijeme da se prizna da se posao ne odrađuje kako treba i da na čelo svega trebaju doći ljudi koji uistinu znaju što rade - govori bivša ministrica, koja smatra da je dio novca unaprijed trebao biti osiguran za oštećene koji sami žele obnavljati svoje domove.

- Ovako se dovodite u situaciju da imate odrađene bazične poslove, a oni to zapravo nisu jer su ljudi nezadovoljni. To čak nije ni tužno nego ponižavajuće - poručuje ona.

Primjer tako odrađenog posla Novosti su nedavno pronašle u selu Lovča, gdje živi bračni par Čizmić kojem su u potresu oštećeni prozori, krov i jedna soba. Prozore su kupili sami, a krov i dalje prokišnjava. Čizmići tvrde da su im radnici samo pretresli crijep i oštećenja zatvorili pur-pjenom. Kažu da im je nakon svega što su doživjeli s radnicima i šefom tvrtke Indosam d.o.o. iz Slavonskog Broda žao što su potpisali papire jer se sada njihova kuća računa kao obnovljena.

- Radnici su za oštećenu sobu dovezli samo ploče od knaufa. Kada smo ih pitali gdje je izolacija, najlon i lajsne, rekli su nam da to moramo kupiti sami. Na uvid smo tražili elaborat, ali su nam poručili da ga ne možemo vidjeti. Na kraju nas je posjetio i gazda firme i ponovio da dio materijala moramo nabaviti sami. Da mi je samo znati kako im se uopće isplatilo toliko puta dolaziti ovdje na pregovore - pita se Ljuba Čizmić.

Na rastanku je s nama podijelila konstataciju koja ponajbolje opisuje državnu obnovu Banije: ako niste bili u stanju srediti jednu malu sobu, kako ćete onda izgraditi cijelu kuću od temelja do krova?