Otkako je preuzeo Ministarstvo zdravlja, ‘reforme’ ministra Darija Nakića ubrzo su poprimile oblik hajke na pacijente, čijem se fizičkom i mentalnom zdravlju definitivno ne piše dobro. Ministar je uoči Uskrsa u javnu raspravu poslao nacrt novog Pravilnika o dopunskom radu zdravstvenih radnika po kojem bi, uz prethodno potpisani ugovor, mogućnost obavljanja poslova kod privatnog poslodavca mogli imati svi liječnici i drugi zdravstveni djelatnici koji uredno izvršavaju radne obveze u zdravstvenoj ustanovi u kojoj su zaposleni i za to imaju odobrenje ravnatelja. Takvu mjeru, koja bi se provodila uz inspekcijski nadzor, ministar je nazvao stimulativnom: tvrdi da će liječnici kod privatnika dodatno zarađivati, što bi ih trebalo zadržati u Hrvatskoj.
Apsolutnu liberalizaciju rada liječnika pozdravili su u Hrvatskoj udruzi bolničkih liječnika (HUBOL), koja je i inače sklona desnim reformama. Glas protiv digli su bivši ministar Siniša Varga i članovi Udruge hrvatskih pacijenata, nazvavši mjeru zadnjim čavlom u tijelu javnog solidarnog zdravstva. Bit će u tome puno istine: sudeći prema razlozima sve veće migracije liječnika iz Hrvatske, veće plaće liječnika, kako se to želi prikazati, nisu glavni razlog njihova odlaska na rad u druge države poput Njemačke, Irske ili Kanade. Ono što liječnike tjera iz zemlje je necjelovit zdravstveni sustav koji je zbog toga sklon korupciji, na što godinama upozoravaju ozbiljni kritičari sustava poput doktora Dražena Gorjanskog. Upravo je odvajanje javnog od privatnog zdravstva najvažniji reformski potez za kojim građani vape, a za koji Nakić, kao i njegovi prethodnici, nemaju kapaciteta i hrabrosti, niti političke smjernice naredbodavaca.
Riječ je o sustavima s različitim logikama: dok prvi funkcionira na neprofitnim načelima, drugi se rukovodi profitom; dok prvi za cilj ima što manje bolesnih i što brže izlječenje, drugom je logika posve suprotna – da se netko u privatnom zdravstvu obogati. Ministrov svjetonazor, kako su brojni kritičari primijetili, očito je vođen poduzetničkom logikom, koja će i dalje destimulativno djelovati i na liječnike i na pacijente. Prisjetimo se stoga kakve mjere u posljednja tri mjeseca ministar uvodi ili kani uvesti, pod egidom dobrobiti javnoga zdravstva.
Sredinom veljače Nakić je ukinuo program ‘72 sata’ po kojem je liječenje malignih bolesnika trebalo započeti u tom vremenskom intervalu. Razlog je našao u ‘besmislenosti programa’ tvrdeći da ‘nikad nije ni zaživio’. Odmah je reagirao Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) koji je upozorio da je riječ o opasnoj odluci, kojom će se dugoročno povećati smrtnost od malignih bolesti. No ministar je lakonski kazao da iza tih kritika ne stoje pacijenti, već udruge koje podržava nepoznat broj ljudi. Istog mjeseca ministar se proslavio intervjuom ‘Novom listu’, kazavši da prihode zdravstva namjerava popraviti naplatom nadstandarda. Pojam je povezao s pacijentima koji idu u privatne klinike kako bi ugradili titansku endoprotezu kuka.
- Tko želi bolji kuk, otići će u Švicarsku u privatnu kliniku i to napraviti - kazao je Nakić, poručivši jasno da će liječenje i službeno biti dostupno samo bogatima.
Hajku na pacijente ministar pak najočitije želi provesti kroz reformu hitne medicinske pomoći, koju je najavio prije dvadesetak dana. Reforma se sastoji u tome da bi trijažne sestre na hitnim bolničkim prijemima trebale procjenjivati koji su pacijenti doista hitni – i to na osnovu simptoma. Oni koji mogu čekati bit će vraćeni dežurnim liječnicima obiteljske medicine. Za ministra Nakića i njegovo ministarstvo čak 60 posto pacijenata koji se pojave na hitnim pultovima nisu hitni slučajevi, dapače, oni su lukavci, spremni da zaobiđu sustav i liste čekanja te bez razloga povećavaju troškove zdravstva. Ostaje, dakako, vidjeti kako će se prema ovom suludom planu postaviti trijažne sestre, jer reforma je očito u suprotnosti s nekoliko odredbi Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o liječništvu i Zakona o sestrinstvu. Drugim riječima, jesu li sestre spremne odgovarati na sudu jer su krivo procijenile nečije zdravstveno stanje?
Osim spomenutog Pravilnika, za Uskrs je jedna od tema bila i ministrova ideja da se dugove u zdravstvu počne vraćati uvođenjem dodatnog zdravstvenog osiguranja. To je na tragu uvođenja dodatnog, privatnog osiguranja, što je bila ranija ideja Ante Ćorušića, nesuđenog ministra zdravlja. Zamisao je aktualizirala Udruga poslodavaca u zdravstvu (UPUZ) koja smatra da bi se time uveo nadstandard koji je spominjao HDZ-ov nadčovjek – ministar Dario Nakić. Na kraju uzbudljivog zdravstvenog Uskrsa ministar je verbalno dobrano izlostavljane korisnike usluga HZZO-a obradovao poskupljenjem dopunskog zdravstvenog osiguranja sa 70 na 89 kuna, dakle od čak 27 posto.
