Hrvatska bi samo na bolničkim lijekovima mogla uštedjeti milijardu eura godišnje, izjavio je glasoviti neurokirug Josip Paladino u emisiji Vide TV Zavidavanje by Lado Tomičić, koju možete gledati na ovoj poveznici.
Paladino se u razgovoru s Tomičićem prisjetio kako je, dok je bio ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Zagreb, ministru zdravstva predložio da Hrvatska usvoji njemački ili austrijski model nabave lijekova za bolnice: ne kao sada, u uobičajenim malim pakovanjima kakva se kupuju u ljekarnama, nego izravno od proizvođača, u velikim blister pakovanjima s pet do deset tisuća kapsula lijeka u jednom pakiranju. “Svaka kapsula u takvim pakovanjima jeftinija je 30 do 40 posto. Prošle godine Hrvatska je na bolničke lijekove potrošila oko 3,5 milijarde eura. Dakle, ušteda bi bila oko milijardu eura godišnje”, kazao je Paladino.
Govorio je o svojoj blistavoj, gotovo pedesetogodišnjoj karijeri neurokirurga, rekavši kako je od njegove prve operacije aneurizme 1978., u kojoj je bio drugi asistent do danas, kvaliteta liječenja porasla toliko da je današnji cilj liječenja “neurokognitivne testove poslije operacije približiti idealnom normalnom stanju”, te da se pacijent “vrati svakodnevici s kvalitetom života kao prije operacije”.
Ubuduće, predvidio je, zbog napretka medicinske tehnologije tumori bi mogli postati “kronična stanja” koja će se moći kontrolirati pa i pobijediti “označenim limfocitima oboružanima za prepoznavanje tumora”, pa bi tako pacijent “prirodnom reakcijom vlastitog organizma mogao svladati bolest”.
Ugledni liječnik snažno je naglasio “stav i volju, psihofizički status i motivaciju” u uspješnosti liječenja. “Ako ste depresivni, ako ste se predali i ne radite ništa osim što popijete tri tablete, sasvim je izgledno da će vaš ukupni somatski, neurološki i psihološki status biti puno lošiji nego ako imate ambiciju da se borite”, kazao je i naveo primjer bitaka na Sutjesci i u Vukovaru da ilustrira što može ljudska motivacija.
Ali, naglasio je, iznimno je važna i “emocija između pacijenta i liječnika”. “Bolesnik liječniku ide s povjerenjem i iz potrebe. Često zahvaljujem pacijentima što su odabrali baš mene. To bi trebala biti uloga doktora: da, poput starinskog domaćina, ponudi pacijentu sve što ima”, kazao je Paladino.
“Na medicinskom studiju premalo radimo da bismo liječnike naučili komunikaciji s pacijentom, a ona nekad može značiti razdjelnicu između uspjeha i neuspjeha”, ustvrdio je. “Liječnik mora naći put do pacijenta, treba mu reći što se događa. Mali osmijeh nekad mnogo znači. Odnos povjerenja stvara pozitivno ozračje koje pacijenta diže, tjera ga da se bori, da ne baci koplje u trnje”, kazao je Paladino ocjenjujući kako su “namrgođeni liječnici često nesigurne osobe, koje se skriju iza bijele kute kao što se vojnici kriju iza epoleta”.
Nazvao je “strateškom pogreškom” praktično ukidanje domova zdravlja. “Oni su bili prva linija obrane od bolesti. Ne može liječnik opće prakse, moj kolega, pisati uputnice i recepte, jer je time dezavuiran na razinu pisara. Izgubili smo prvu liniju obrane, pa sad bolnice moraju rješavati prehlade i gripe. Danas svaki dan imate po petsto ljudi na Hitnom prijemu zagrebačke bolnice Rebro jer ljudi izbjegavaju administriranje i uputnice, pa odu na Hitnu, što je logično. Ali, to košta deset puta više u odnosu na ono što je nekad mogao obaviti liječnik obiteljske medicine”, kazao je, među ostalim, Josip Paladino Ladislavu Tomičiću.
