U Vojniću treba zadržati mlade i dovesti nove te otvoriti radna mjesta, izjavio je Mile Knežević, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine u Vojniću i potpredsjednik tamošnjeg Srpskog kulturnog društva Prosvjeta u intervjuu za emisiju Vida info, koju možete gledati na ovoj poveznici.
“Većina mladih iz Vojnića orijentirana je na 25 kilometara udaljeni Karlovac jer u Vojniću nema dovoljno radnih mjesta”, dodao je Knežević u razgovoru s novinarkom Ninom Gross.
Ključni je problem u Vojniću, kazao je, “kako s malim platama i još manjim penzijama održati egzistenciju”. Povoljno je to, dodao je, što je dvije trećine od svih otvorenih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) na području općine Vojnić u vlasništvu Srba. “Do 1995. na području općine Vojnić živjelo je više od 95 posto Srba i njihova zemlja ostala je u njihovu vlasništvu. Jedini je problem što su OPG-ovi u rukama starijih. Bilo bi dobro da je više mladih vlasnika koji bi ih doveli na viši nivo”, kazao je Knežević podsjećajući da OPG-i starijima “doprinose budžetu uz penzije”.
Najveći problem Srba u Vojniću jest “bijela kuga”, odnosno starenje stanovništva, kazao je Knežević. “Na popisu stanovništva 2011. na ovom je području živjelo 4700 stanovnika, a Srbi su bili većinski narod. Ali, na popisu 2021. Vojnić je izgubio preko tisuću stanovnika, od kojih najveći broj upravo Srba”, objasnio je.
Imovina Srba uglavnom je vraćena, ali veliki problem je stambeno zbrinjavanje, kazao je Knežević. “Puno je kuća još prije dvadesetak i više godina otkupljeno od Srba. I tada su one bile u lošem stanju, a možete zamisliti kakve su danas. Puno je i mladih obitelji koje su podnijele zahtjev za stambenim zbrinjavanjem, ali čekaju već deset godina. Njihova djeca, koja su tada išla u peti razred, do danas su već mogla završiti fakultet, i sigurno se neće vratiti u Vojnić”, objasnio je problem Mile Knežević.
Usprkos problemima, Srpsko kulturno društvo Prosvjeta iz Vojnića ima više od trideset članova organiziranih u dramsku, folklornu i pjevačku sekciju. “Ovih dana pokrenuli smo i likovnu i kuharsku radionicu, u kojima naše vrijedne učiteljice prenose znanje mladima. Ove godine osnovali smo i radionicu ručnih radova u kojoj, uz donaciju materijala i prostora Vijeća srpske nacionalne manjine, osamnaest žena šiju i vezu nošnje za naše folkloraše”, kazao je Knežević.
On sam s obitelji vratio se u Vojnić “relativno kasno, 2011. godine”, kazao je. “Razlog je taj što sam se u Vojvodini oženio, a supruga je Vojvođanka, pa nam se tamo rodio i sin. Bavili smo se privatnim biznisom i ne mogu reći da nam je loše išlo. Ali, sve češće posjete rodnom Kordunu, bolesnim roditeljima, rodnoj kući potaknule su čežnju za povratkom. Jedini problem bio nam je kako će se sin prilagoditi. Ali, sve je prošlo najbolje – on kao da se rodio ovdje, a i supruga se privikla”, kazao je za Vidu info predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine u Vojniću i potpredsjednik vojnićkog ogranka Srpskog kulturnog društva Prosvjeta Mile Knežević.
