Srpsko narodno vijeće (SNV) i Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA RH) uz pomoć općina Vojnić, Krnjak, Vrginmost i Topusko, i ove su godine, 13. maja, tradicionalnim narodnim zborom obilježili 81. godišnjicu proboja ustaškog obruča na Petrovoj gori.
Obruč je probijen na Biljegu, blizu sela Ključar s jedne i željezničke stanice Vojnić sa druge strane. U obruču i zbjegu se našlo oko 10.000 stanovnika Korduna, Banije i dijela Bosanske krajine s kojima je bilo ukupno tek oko 700 boraca. Sve njih okružilo je oko 10 hiljada ustaša, domobrana i Talijana. Partizani su uspjeli probiti obruč u noći sa 13. na 14. maj 1942. na Biljegu. Ovaj događaj bio je dio opsežne ustaške ofenzive na Kordun, sa ciljem da se uništi partizanski otpor ali je izazvan suprotan efekt; ustanak se još više rasplamsao. Od 60-tih do 80-tih godina prošlog vijeka, na proslave na Biljegu dolazili su do stanice Vojnić brojni izvanredni vlakovi iz Hrvatske sa studentima i građanstvom. Oni su potom išli pješice od stanice do Biljega. Sve do devedesetih, studenti zagrebačkog Medicinskog fakulteta imali su predavanja o ratnoj medicini i kirurgiji u partizanskoj bolnici na Petrovoj gori.
Na Petrovcu se prošle subote okupilo više od 500 ljudi iz svih dijelova Hrvatske. Bilo je desetak autobusa i brojnih osobnih automobila hrvatskih i stranih registracija. Položeni su brojni vijenci, upaljene svijeće te odana počast palim borcima i nevinim žrtvama ustaškog terora. Održan je prigodni kulturno-umjetnički program uz sudjelovanje pododbora Srpskog kulturnog društva Prosvjeta iz Vojnića i Garešnice, a druženje je po tradiciji nastavljeno uz kordunaški grah.
Na skupu su govorili Mile Knežević, jedan od učesnika proboja, Vinko Kovačić iz SDP-a, Urša Raukar iz Možemo!, Rade Kosanović, predsjednik antifašista Karlovačke županije u ime SABA RH i predsjednik SNV-a i saborski zastupnik Milorad Pupovac. Knežević (1923.) je podsjetio na svoje učešće u proboju kada je kao sedamnaestogodišnjak uspio zarobiti pušku i tako postao borac Prvog kordunaškog partizanskog odreda za što su ga prisutni nagradili velikim pljeskom. Ukratko je opisao tok proboja i učesnike.
- O privrženosti srpskog naroda Korduna antifašističkoj borbi najbolje govori podatak da je svaki treći stanovnik u toku NOB-a dao svoj život za bolju i sretniju budućnost novih generacija Korduna i svoje domovine Hrvatske - zaključio je Knežević.
- Ne ulazeći u interpretaciju povijesti jer nisam dovoljno kompetentan, mogu naglasiti poznate činjenice svima onima koji bi kažu neki, revidirali povijest, a ja bih to točnije nazvao krivotvorenjem povijesti. Da nije bilo partizana na čelu sa maršalom Josipom Brozom Titom, moja Dalmacija bi bila talijanska provincija, rodio bih se u Spalatu i moguće bih se zvao bi se Vinćenco - kazao je Vinko Kovačić iz SDP-ovog Savjeta za ratne veterane. Podsjetio je da je prva žrtva rata devedesetih bio hrvatski policajac srpske nacionalnosti Goran Alavanja, a da je u akciji Bljesak, u redovima Hrvatske vojske prvi poginuo mitraljezac Nebojša Buha, rođak legendarnog bombaša Boška Buhe. Rade Kosanović je također podsjetio da je u Drugom svjetskom ratu, od 100.000 stanovnika Korduna stradalo njih više od 30.000, među kojima i više od 600 djece.
- Pod ovim velebnim ali uništenim spomenikom, vidimo koliko ova vlast drži do NOB-a i žrtava palih za slobodu Republike Hrvatske. Mnogima je drago da je ovo područje, a i još neka druga, bez stanovnika, da su pusta, da nema djece i veselja, a nekad su hranila dobar dio Hrvatske. No, to bi im se kad-tad moglo obiti o glavu. Zato sa ovog mjesta pošaljimo zajedničku poruku, opametimo se i pogledajmo u svjetliju budućnost zajedničkog života i poštovanja jednih prema drugima - kazao je Kosanović.
- Okupili smo se da se ponovo podsjetimo partizanske bolnice na Petrovoj gori, prvoj u tadašnjoj Jugoslaviji i među prvima u Evropi. Također šaljemo apel Ministarstvu kulture i Vladi Republike Hrvatske da se konačno krene u konkretnu obnovu velebnog spomenika jednog od najvećih kipara Hrvatske, Vojina Bakića. Nije dovoljno boriti se samo za istinu; najveća hvala toj slavnoj prošlosti ove zemlje, reći ćemo na način da se i danas borimo za vrijednosti antifašizma. Bitka je to za sve one koji nisu dobili mjesto i uvjete u društvu koje u jednoj demokratskoj zemlji sasvim sigurno zaslužuju. I to je naš zadatak, čuvati vrijednosti antifašizma danas u ovom društvu solidarnosti, suživota i svih onih vrijednosti za koje su se naši preci ovdje i širom Jugoslavije borili - istaknula je saborska zastupnica Možemo! Urša Raukar.
Milorad Pupovac rekao je da riječ Kordun, Kordunašice i Kordunaši izgovara sa dubokim poštovanjem zbog niza razloga, a kad tih razloga i ne bi bilo, izgovarao bi ih "sa poštovanjem zbog razloga zbog kojih smo se danas ovdje okupili". Podsjetio je da su ovdje djelovali veliki ratnici, španski borac, Travničanin Srećko Manola, Karlovčanin Veco Holjevac i Stanko Ćanica Opačić iz Tušilovića. Uspjeli su, ne zbog brojnosti ili dobrog naoružanja već zbog njihovog trka na goli metak, na golu vatru iz vatrenog oružja i zbog spremnosti da se pogine da bi drugi ostali živi.
- Te ljude su tada ustaše zvale četnicima, kao što danas neki nas nazivaju četnicima, a mi to nismo, kao što nisu bili ni oni. Mi smo njihovi potomci, ne nužno po etničkoj pripadnosti već po ideji slobode, ideji bratstva u toj slobodi, ideji jednakosti u tom bratstvu, i to njih smeta. Te koji sa saborskih govornica, a dužan sam i sebi sam obećao da ću to ovdje reći zato što sam rekao da me tamo neće dugo vidjeti i ne znam koliko dugo, ali ću reći ovdje: oni koji optužuju srpski narod da podriva današnju Hrvatsku, oni koji optužuju narod koji je pod prijetnjom nestanka, koji ima toliko briga o vlastitom opstanku, koji ima toliko potrebe da brine na koji način da opstane kao narod, ti besprizorni ljudi, taj i takav narod nazivaju neprijateljem hrvatske države. Oni znaju da to nije istina, ali isto tako znaju da ideja države kakvu oni imaju u svojoj glavi nije država u kojoj ima mjesta za sve ljude koji su sljedbenici antifašističkih ideja. Ako je Hrvatskoj prijetnja antifašizam zbog kojeg se ovdje okupljamo onda im treba reći da mi nismo prijetnja kao što nisu bili ni oni koji su ovdje u maju 1942. godine ustali i napravili proboj. A vi, kao i oni iz 41. i 42., bili ste prijetnja Hrvatskoj, bili ste prijetnja Evropi, kao što ste i danas. Probojem je spašeno jezgro antifašističkog pokreta u ovom dijelu Hrvatske i Jugoslavije. Ovaj teritorij kasnije više nitko nije uspio napasti i osvojiti - naveo je među ostalim, Pupovac usporedivši proboj obruča na Petrovoj gori s probojem jasenovačkih logoraša.
