Ovog je kolovoza u Golubiću Žegarskom kraj Obrovca već jedanaesti put održan Međunarodni znanstveni skup o hrvatsko-srpskim odnosima: teme su bile odnosi dva naroda od stvaranja prve Jugoslavije 1918. do danas, dominantni državni narativi, kultura sjećanja u obje zemlje te oporavak ruralnih i povratničkih sredina. Jedan od panela posvećen je razvoju ruralnog turizma i potencijalima ekološke poljoprivrede u povratničkim sredinama.
Glavna sesija skupa koji je okupio regionalne naučnike i političke predstavnike obaju naroda bila je 23. augusta u zgradi golubićke škole. Tom prilikom je predsjednik novosadskog Centra za istoriju, demokratiju i pomirenje (CHDR), historičar Darko Gavrilović, kazao da su zlonamjerni političari ‘jedno vrijeme zla pretvorili u sto godina mržnje’ te da cijeloj regiji treba vlast koja znade razvijati partnerske odnose i prateće ekonomske modele.
Ova generacija političara se očito ne može suočiti s traumatičnom prošlošću. U tom smislu i kultura sjećanja i državni narativi uglavnom izazivaju nove sukobe, a ne pridonose poboljšanju odnosa, kazao je Davor Pauković
- Da biste potpaljivanjem mržnje održali vlast u svojim rukama jer ne želite društveno odgovornu ekonomiju, stvarate inflaciju medijskih prevara i laži. Zločince pretvarate u mučenike i namećete kolektivnu krivnju drugim narodima – rekao je Gavrilović uz ostalo. Davor Pauković iz Udruge za povijest, suradnju i pomirenje rekao je da neodgovorni političari stvaraju frustraciju.
- Usprkos njima, mi možemo reći da život ide dalje i da se na ovim terenima ipak pokazuje da može biti bolji. Ova generacija političara se očito ne može suočiti s traumatičnom prošlošću. Kultura sjećanja i državni narativi uglavnom izazivaju nove sukobe, a ne pridonose poboljšanju odnosa – istaknuo je te dodao kako podjednako zamjera političarima iz Srbije i Hrvatske što se više bave komemorativnim skupovima nego mlađim generacijama i mogućnostima suživota. I osječki gradonačelnik Ivica Vrkić pozvao je na suradnju, upozorivši kako se uslijed masovnog iseljavanja i migrantskog vala koji preplavljuje Europu može dogoditi da na ovim prostorima više neće živjeti ni hrvatski ni srpski narod.
- Budu li se migracije nastavile ovim intenzitetom, mi Hrvati i Srbi ćemo se integrirati radi socijalnih potreba. To ćemo raditi stoga što smo bliski, unatoč tome što se u sadašnjim uvjetima čini sve da se u medijima prikaže kako to nismo. Ova demografska nesreća koja je zapljusnula Europu, masovna iseljavanja mladih iz regije, prilika je da pokušamo živjeti bolje: ako to ne učinimo, može se dogoditi da nas ovdje za par desetljeća uopće neće biti – ustanovio je Vrkić.
Saborski zastupnik iz SDSS-a Boris Milošević smatra da bi primarni cilj politike trebao biti stvaranje okvira za mir, stabilnost i prosperitet te da takva politika nema alternativu.
- Ta borba je borba za opstanak, jer sve što je suprotno toj politici je politika slabog privrednog razvoja i nacionalne netrpeljivosti, ona koja za posljedicu ima iseljavanje, odlazak mladih i pustoš koja može zavladati ovim prostorima – rekao je Milošević, osvrnuvši se posebno na temu održivog razvoja koju suprotno dosadašnjim politikama, koje su se isključivo bavile naslijeđem rata i tranzicijom.
- Ovi krajevi su demografski, socijalno i ekonomski devastirani zbog rata i drugih objektivnih okolnosti. Infrastruktura je loša pa treba pronalaziti programe i projekte koji će pomoći malim poljoprivrednicima. Primjeri dobre suradnje i dobrih međunacionalnih odnosa počesto ne nalaze s lakoćom put do medija, no Obrovac je jedna od sredina u kojoj se to opovrgava – dodao je hrvatski parlamentarac.
Predsjednik vukovarskog Zajedničkog vijeća općina Srđan Jeremić rekao je da se odnosi između Srba i Hrvata moraju rješavati uz uvažavanje i dijalog: da bi se to ostvarilo, ljudi moraju prije svega imati dobre namjere, a to je danas rijetkost, bar kada je riječ o političkim odnosima dviju zemalja.
- Ipak, ima pozitivnih primjera u lokalnim zajednicama, gdje političari pokazuju da je suživot moguć. Pozitivne primjere daju nam gradonačelnik Obrovca Ante Župan i gradonačelnik Osijeka Ivica Vrkić. Što se pak tiče položaja srpske manjine u ostatku Hrvatske, svjesni smo toga da ona nije u zavidnom položaju. U posljednje vrijeme imamo jako glasne desne struje koje, nažalost, potiskuju one korektnog ili liberalnog shvaćanja. Ono što pritom dodatno zabrinjava je izostanak reakcija nadležnih državnih organa. S druge strane, ti desničarski istupi su poprilično dobro praćeni od strane hrvatskih medija, pa se tako stvara loša percepcija o stanju društva. Zato su nam ovakvi skupovi važni: na ovogodišnjem sam istaknuo primjer mirne reintegracije istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavni i pravni poredak RH te formiranje ZVO-a kao institucije koja štiti prava ovdašnjeg srpskog naroda. Mi se, kao pripadnici srpske nacionalne manjine, stavljamo na raspolaganje Hrvatskoj, da budemo most suradnje između države u kojoj živimo i matice Srbije - poručio je Jeremić.
Narodni poslanik u Skupštini Srbije i jedan od organizatora skupa u Golubiću Janko Veselinović, upozorio je na to kako bi bilo loše kad bi građani ‘upadali u zamku štetočinskih političara s ovih balkanskih prostora’ i prihvaćali teme koje takve održavaju na vlasti.
- Oni pričaju o ratovima i naoružanju kako se ne bi pričalo o iseljavanju, o bankarskim monopolima koji građane vode u moderno ropstvo ili bogaćenju političkih elita kroz bezakonje i nepostojanje pravne države. Dok srpski i hrvatski političari pričaju o Drugome svjetskom ratu, mostovi koji spajaju dvije zemlje propadaju, pruge su zarasle u korov, a na putevima nema putokaza prema komšiluku. Odgovorni ljudi treba da prezru takve političare i započmu suradnju, bez čega ćemo svi zajedno nestati s ovih prostora – procjenjuje Veselinović.
