U decembru 2020. donesene su izmjene i dopune Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, kao i izmjene Zakona o lokalnim izborima. Temeljem tih izmjena raspisani su lokalni izbori koji će se održati u nedjelju, 16. maja.
Nove izmjene i dopune odnose se i na biranje predstavnika nacionalnih manjina u gradovima i općinama u kojima nacionalne manjine čine više od 5 posto ukupnog stanovništva. Sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, one moraju biti ravnomjerno zastupljene u predstavničkom tijelu. Osim toga, zakonskim izmjenama smanjen je broj svih vijećnika za 10 posto, a za nacionalne manjine donesena je još jedna bitna novina. Naime, još na prošlim lokalnim izborima za manjine je važio takozvani institut povlačenja, koji sada više ne vrijedi. Pojednostavljeno: ukoliko, primjerice, predstavnik srpske nacionalne manjine na lokalnim izborima ne bi bio direktno izabran, tamo gdje je to predviđeno Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, birala se ona lista koja bi bila prva "ispod crte", a koja među kandidatima ima pripadnika ili pripadnicu srpske narodnosti.
Sada su uvedena nova pravila – ako nakon redovnih izbora broj predstavnika nacionalnih manjina nije adekvatno zastupljen, provest će se novi, dopunski izbori, na kojima će moći glasati i kandidirati se samo pripadnici nacionalnih manjina. Kada je riječ o lokalnim izborima u Zagrebu, od 1034 kandidata i kandidatkinja na listi za Gradsku skupštinu kronično je podzastupljena upravo srpska nacionalna manjina, inače najbrojnija u glavnom gradu. Prema popisu iz 2011., Srbi čine 2,2 posto stanovništva Zagreba. No na listama, i to na osam lista od sveukupno 22, svega je 14 pripadnika srpske nacionalne manjine – sedam žena i sedam muškaraca.
Iako je propisano da nacionalne manjine moraju imati udio od minimalno 5 do 15 posto u sveukupnom postotku stanovništva kako bi predstavnici participirati u vlasti, još za vrijeme SDP-ove vlade taj prag je u sredinama gdje manjine čine manje od 5 posto spušten prostom matematičkom formulom koja je u Zakonu o lokalnim izborima izražena u članku 104. Riječ je o tome da se broj članova predstavničkog tijela iz reda pripadnika pojedine nacionalne manjine utvrđuje tako da se udio pojedine nacionalne manjine u ukupnom stanovništvu te jedinice pomnoži s brojem članova predstavničkog tijela jedinice. Dobiveni broj zaokružuje se na cijeli broj bez decimalnog ostatka. Ako se ta formula primijeni na srpsku nacionalnu manjinu u Zagrebu, dobiva se jedan zastupnik u Gradskoj skupštini, što nam je potvrdilo i Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba.
Problem nastaje kada se pogledaju prolazne ankete i kandidacijske liste za Zagreb. Prema zadnjim istraživanjima, u skupštinu ulaze sa značajnijim postocima zeleno-lijeva koalicija oko Možemo!, HDZ, SDP, Domovinski pokret, NL Vesne Škare Ožbolt i stranka pokojnog Milana Bandića. SDP ima 14,5 posto podrške, ali tek na 25. mjestu kandidacijske liste ima predstavnicu srpske manjine, dok je u stranci 365, sa 5,3 posto podrške, dvoje kandidata, i to na osmom i 22. mjestu. Kod Škare Ožbolt predstavnik Srba pojavljuje se na 42. mjestu, dok ostale liste nemaju takvih kandidata.
Iz Gradskog izbornog povjerenstva navode da ako na izborima ne bude postignuta zastupljenost srpske nacionalne manjine, sukladno odredbama članka 107. Zakona o lokalnim izborima, broj članova predstavničkog tijela jedinice povećat će se do broja koji je potreban da bi odgovarajuća zastupljenost bila ostvarena. "Radi ostvarenja odgovarajuće zastupljenosti nacionalnih manjina u predstavničkom tijelu, Vlada Republike Hrvatske raspisat će dopunske izbore za predstavnike nacionalnih manjina u roku od 90 dana od konstituiranja predstavničkog tijela jedinice, u kojem slučaju broj članova predstavničkog tijela može biti paran", odgovorili su nam iz Gradskog izbornog povjerenstva Grada Zagreba.
