S aspekta vijećnika u Gradskoj skupštini, a odskora i u gradskom VSNM-u, možete li reći što je u dvije godine uradila gradska vlast?
Ocjenjujem da je protekli period bio ograničeno uspješan u smislu da je do određene vrste razočaranja moralo doći s obzirom na gigantska očekivanja koja su imali birači i potporu koju je dobila aktualna vlast. Ipak, očekivanja nagle promjene su bila vidljivo nerealna. Unatoč tome, čini se da je Grad napravio neke pozitivne korake iako je vjerojatno mogao napraviti više. Vjerujem da i kao vijećnik i kao građanin mogu objektivno konstatirati da se moglo ići dalje i više, ali i da će se nastaviti smjerom poboljšanja i taj tempo ubrzati.
Često se čuje da se aktualna vlast suočava s kosturima iz ormara i opstrukcijom opozicije?
Sve je to točno, ali nitko ne može očekivati da će vladati bez opozicije i bez protivljenja, ne samo službene opozicije izabrane u Skupštinu grada, nego i bez otpora pogotovo onih struktura koje su navikle kontrolirati situaciju bez izbornog legitimiteta. Grad se suočio s ključnim izazovima kao što su korona i potres, tako da su dvije godine objektivno bile vrlo teško razdoblje uz brojne otpore. Ali kako bi rekao naš narod, tko se vuka boji neka ne ide u šumu.
A kakav je odnos te vlasti prema manjinama?
Gradska vlast ima korektan odnos prema manjinama, ali poštenja radi, treba reći da je korektan odnos imala i prošla vlast. Možda nedostaje nešto razumijevanja, ne samo sistema manjinske samouprave kakvu mi imamo, nego i nedovoljno razumijevanja potreba i želja manjina i smjera u kojem bi trebala ići politika multikulturalnosti u gradu, ali to nije posljedica loših namjera, već činjenica da u gradu postoje preči problemi. Nikad ni kod koje gradske institucije nisam primijetio lošu namjeru, ali mislim da ima prostora za unapređenje cijelog sistema koji bi zadovoljavao potrebe i grada i manjina. Nadam se da ćemo naći načina da u tom smjeru idemo i dalje.
Kako se gradska vlast odnosi prema antifašizmu?
I ovo je stvar koju gradska vlast svjetonazorski smatra svojom, pa su se angažirali oko nekih stvari. Pohvalio bih Dotrščinu, način kako se obilježava oslobođenje Zagreba i službeni praznik 22. jun. To je puno hrabrije nego što su to činile prethodna gradska vlast ili državna vlast. Osim toga, ova vlast je hrabra jer su napravili najveći iskorak u pogledu borbe za LGBT prava. Tu se pokazuje da za teme koje su im dosita važne imaju hrabrosti i sposobnosti da ih dosljedno artikuliraju.
Kako komentirate posljednje manjinske izbore i mal odaziv u Zagrebu?
Manjinska vijeća i ja kao zastupnik komunicirali smo s gradom oko mogućnosti da povećamo odaziv i neki su pozitivni koraci napravljeni, iako nisu znatno utjecali na njega. U postojećem sistemu ne vidim prostora za napredak oko odaziva, u gradu veličine Zagreba koji je gigantsko oglašivačko tržište ne vidim nikakvog načina da manjinske organizacije adekvatno informiraju i mobiliziraju birače koji čine brojnu manjinu u stanovništvu grada a da pri tome nisu teritorijalno koncentrirani.
Izrazito je teško za manjinske organizacije, pa čak i za grad da se tu napravi neki značajniji iskorak. Do toga bi moglo doći kad bi se omogućile neke izmjene i sistemu glasanja i kad bi se taj sistem pojednostavio. Postoji nekoliko ideja i mogućnosti koje se razmatraju unutar manjinskih organizacija, a ponekad i u komunikaciji s gradom i nadam se da ćemo, onoliko koliko možemo, utjecati na da se izmjene provedu do narednih manjinskih izbora.
Mislim da je manjinski sistem samouprave vrlo važan i specifičan; ima svojih problema, ali može igrati vrlo veliku i važnu ulogu u daljnjoj demokratizaciji društva. Ambicija je ove gradske vlasti da jača zajednicu i samoupravu na nižoj razini i u tom smislu manjinska vijeća trebaju i moraju igrati važnu ulogu, ali ona se trebaju ojačati i u smislu izlaznosti, uloge u gradskom političkom sistemu, ali i u smislu toga kako ih manjine koriste.
