Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić ima manje razloga da bude zadovoljan poslije prvog kruga lokalnih izbora nego predsjednik HDZ-a i premijer Andrej Plenković, premda ni Plenković nema baš čvrste temelje za manifestiranje trijumfalizma, što ne znači da brojevi, kao i obično, ne govore u prilog tezi o HDZ-ovoj izbornoj pobjedi jer je Republika Hrvatska teritorijalno-politički organizirana tako da je HDZ-ovo proglašenje pobjede gotovo pa neizbježno.
SDP je – ipak mimo očekivanja i predviđanja – izgubio vlast u Rijeci nakon punih 35 godina i to je politički najkrupnija i najzvučnija promjena koju je donio prvi krug lokalnih izbora: Iva Rinčić (Akcija mladih i partneri) ulazi u drugi s više od 20 posto prednosti pred dosadašnjim gradonačelnikom i bivšim SDP-ovcem Markom Filipovićem, dok je SDP-ova kandidatkinja Sandra Krpan zauzela treće mjesto s oko 15 posto glasova.
Drugi težak udarac za SDP jest poraz u prvom krugu Kristine Ikić Baniček u Sisku: novi je gradonačelnik HDZ-ovac Domagoj Orlić. SDP je, također, doživio potop u Splitu, gdje će se u vrlo neizvjesnoj utakmici 1. lipnja sučeliti Ivica Puljak (Centar) i HDZ-ov kandidat Tomislav Šuta; aferični SDP-ovac Davor Matijević završio je na četvrtom mjestu, iza Željka Keruma. SDP je, inače, osjetno povećao ukupni broj vijećnika u predstavničkim tijelima županija, gradova i općina.
Ako Petrov ne pobijedi, i ako Bulj ne obrani vlast u Sinju, to će – uz poraz Grmoje u Metkoviću – biti dovoljno da se Most, zajedno s IDS-om, svrsta u najveće izborne gubitnike. Pridružit će im se i DP ako Bilić ne odnese pobjedu u Vukovaru
Kad je riječ o velikim i većim gradovima, stranka Siniše Hajdaša Dončića nije u prvom krugu uspjela dobiti vlast nigdje gdje nije pobijedila prije četiri godine, s tim da Peđa Grbin ima realne izglede da u drugom krugu u Puli pobijedi nezavisnog Filipa Zoričića. U Dubrovniku je zaostatak SDP-ovke Anite Bonačić Obradović za HDZ-ovcem Matom Frankovićem oko 17 posto i malo je vjerojatna promjena vlasti u tom gradu. S druge strane, ni HDZ se u tom pogledu ne može pohvaliti naročitim uspjesima, osim pobjede u Sisku i dobrih šansi u drugom krugu u Splitu i Sinju.
Pobjede u dva potonja grada – skupa s izvjesnim očuvanjem vlasti u Zadru i Šibeniku – itekako bi podebljale Plenkovićevu trijumfalističku argumentaciju. HDZ nije osvojio vlast u Gospiću, kandidat te stranke u Kninu doživjet će gotovo siguran poraz u drugom krugu, a u Vukovaru će se Domagoj Bilić iz Domovinskog pokreta, kojeg podržava HDZ, morati dobro pomučiti da nadmaši Marijana Pavličeka, kandidata Hrvatskih suverenista i stranke DOMiNO. U Zagrebu je HDZ pretrpio debakl sličan SDP-ovu u Splitu, a ne bi bilo preveliko iznenađenje da Plenkovićeva partija ostane bez vlasti u Karlovcu, gdje u drugom krugu nije bez izgleda Draženka Polović, kandidatkinja platforme Možemo! i SDP-a.
Što se tiče županija, SDP je u prvom krugu sačuvao vlast u jednoj od dviju kojima odavno vlada: to je Krapinsko-zagorska županija, dok bi u Primorsko-goranskoj za desetak dana moglo biti gusto u srazu SDP-ovca Ivice Lukanovića i HDZ-ovca Alena Ružića. No SDP ima veće ili manje šanse u čak pet županija, uz spomenutu Primorsko-goransku: u Istarskoj (Sanja Radolović), Varaždinskoj (Bruno Ister), Koprivničko-križevačkoj (Tomislav Golubić), Šibensko-kninskoj (Petar Baranović) i Zagrebačkoj (Mihael Zmajlović).
Ako SDP pobijedi u tri od nabrojanih šest županija i u gradu Puli, to bi uvelike moglo kompenzirati gubitak Rijeke i Siska, pogotovo ako među osvojenim županijama bude i neka od onih u kojima je trenutačno na vlasti HDZ – Varaždinska, Koprivničko-križevačka i Zagrebačka.
HDZ će, po svemu sudeći, zadržati Dubrovačko-neretvansku županiju, mada predsjednik Mosta Božo Petrov nije sasvim lišen pobjedničkih izgleda. Ako Petrov ne pobijedi, i ako Miro Bulj ne obrani vlast u Sinju, to će – uz poraz Nikole Grmoje u prvom krugu u Metkoviću – biti dovoljno da se Most, zajedno s IDS-om čiji je predsjednik Dalibor Paus odmah podnio ostavku, svrsta u najveće izborne gubitnike. Pridružit će im se i Domovinski pokret u slučaju da Bilić ne odnese pobjedu u Vukovaru.
Tomislavu Tomaševiću malo je nedostajalo da već u prvom krugu izbori drugi uzastopni gradonačelnički mandat u Zagrebu. Suparnica u drugom krugu bit će mu nezavisna Marija Selak Raspudić koja je prošle nedjelje dobila 15 posto glasova i koja može biti presretna ako 1. lipnja udvostruči taj postotak. Gotovo nitko od konkurenata ispalih u prvom krugu nije dosad pozvao svoje birače da sad glasaju za Selak Raspudić. Koalicija Možemo!-SDP nadmašila je očekivanja kad je riječ o sastavu Gradske skupštine: imaju stabilnu većinu i ne moraju pristajati na kompromise da bi mogli donositi skupštinske odluke, primjerice one koje se tiču urbanizma i graditeljstva.
Takvi izborni rezultati plod su u jednoj mjeri reakcije birača na združeni napad koji su protiv Tomaševića i platforme Možemo! poduzeli Državno odvjetništvo pod vodstvom Ivana Turudića, HDZ i poslovno zainteresirani lobiji kojima su bila otvorena sva vrata za vladavine Milana Bandića, potom činjenice da im je politička konkurencija u Zagrebu ili kompromitirana, ili neuvjerljiva, ili slabo organizirana, ali i nekih objektivnih pozitivnih iskoraka i nagovještaja iskoraka u upravljanju glavnim gradom, uza sva prateća lutanja, sporost te kadrovske i koncepcijske promašaje, naročito u prve tri godine mandata.
