U Srbiji je do početka ovoga tjedna protiv Covida-19 ukupno cijepljeno 906 tisuća građana, a njih 267 tisuća dobilo je i drugu dozu cjepiva. Unatoč toj masovnosti sve su brojniji građani koji se javljaju pojedinim novinskim redakcijama s pitanjem zašto njih još nisu zvali. Najčitanije srpske dnevne novine "Blic" pišu da im se uglavnom javljaju građani stariji od 65 godina jer, iako su se odavno prijavili, već neko vrijeme uzalud čekaju poziv za cijepljenje. "Blic" je iz Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr. Milan Jovanović Batut" dobio odgovor da se "generisanje spiskova iz baze prijavljenih osoba za vakcinaciju preko E-uprave vrši automatski", odnosno da se redoslijed cijepljenja utvrđuje "na osnovu unetih parametara prilikom prijave, definisanih prioriteta i dostupnosti vakcine, pa samim tim i selekcija ispitanika zavisi od toga". Iz Batuta podsjećaju da se masovno cijepljenje ne može provesti u kratkom razdoblju i poručuju da će se "svakako sve osobe, koje su izrazile zainteresovanost, vakcinisati u narednom periodu", s tim da ne mogu precizirati koji je to period.
Kompjutorski automatizam u pozivanju za cijepljenje prije nekoliko tjedana je narušen kad je građanima nekoliko dana bilo dopušteno da se i bez poziva dođu cijepiti na punktovima za masovno cijepljenje. Zbog velikih gužvi i redova brzo se od toga odustalo, no očito je da je "kompjutorski red" tada poremećen, a repovi se zbog toga i danas vuku. Kako je i davanje prve doze cjepiva u međuvremenu usporeno jer se paralelno mora odvijati masovno cijepljenje drugom dozom, dio građana koji čekaju počeli su sumnjati da će biti zaobiđeni. Srpske vlasti, međutim, tvrde da će svih oko milijun građana koji su se do sada prijavili biti cijepljeno već do kraja ovog mjeseca, a većina njih će dobiti i drugu dozu cjepiva jer će do tada u Srbiju stići oko dva milijuna doza.
Zasluge za brzo i efikasno masovno cijepljenje građana u prvom se redu pripisuju tome što su se srpske vlasti odlučile, pored sudjelovanja u zajedničkoj europskoj nabavi, i samostalno ugovarati isporuku cjepiva od proizvođača sa svih strana svijeta, koristeći pritom dobre odnose s Kinom i Rusijom, zbog čega su njihova cjepiva brzo preplavila Srbiju. Hrpa cjepiva koja je sletjela u Srbiju omogućila je, nema sumnje, masovno cijepljenje građana, ali njega ne bi bilo u toj mjeri, a pogotovo ne bi bilo tako efikasno organizirano da u sklopu E-uprave Vlade Srbije nije uspostavljen informacijski sustav prijavljivanja i praćenja cijepljenja građana. "Pa ovo radi", najčešća je reakcija onih koji su proteklih dana u svojoj elektroničkoj pošti ili na mobitelu dobili poruku gdje se i kada mogu doći cijepiti, s potpisom "vaša E-uprava".
U intervjuu "Politici" direktor Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu Vlade Srbije Mihailo Jovanović stoga bez krzmanja konstatira da je "elektronski sistem organizovanja vakcinacije protiv Covida-19 vrhunac našeg dosadašnjeg rada. Ujedno, to je i zbir iskustava koje smo stekli u procesu digitalizacije, naročito tokom pandemije". Jovanović pojašnjava da su usluge kreirali sukladno situaciji, pa su tako prvo na svojoj web-stranici razvili sustav "donirajplazmu.gov.rs", gdje su se za donaciju plazme mogli prijaviti građani koji su preboljeli koronavirus i stekli antitijela. Sustav ih je potom informatički pratio od davanja krvi do isporuke plazme u bolnice, gdje je korištena za liječenje oboljelih od koronavirusa. Odmah potom razvijen je sustav slanja rezultata PCR testova testiranim građanima, a zatim i sustav za prijavljivanje za PCR testiranje. Sve te informatičke usluge znatno su olakšale rad domova zdravlja i Covid-ordinacija.
Jovanović zato kaže da su "procedure elektronskog prijavljivanja i pozivanja bile već uigrane kroz praksu. Novina je praćenje svake bočice vakcine, od sletanja na aerodrom, preko centralnog i regionalnih magacina do domova zdravlja i ambulanti. U svakom trenutku smo znali gde se koja doza nalazi. A to je od presudne važnosti jer se, na primer, Fajzerova vakcina, kada izađe iz hladnjaka na Torlaku, gde se čuva na minus 70 stepeni, mora ubrizgati u roku od pet dana. Sputnjik Ve se skladišti na minus 20 stepeni i rok upotrebe nakon izlaska iz spremišta je samo dva sata. Bez efikasnog informacionog sistema, tako složena logistička operacija ne bi bila moguća. Ujedno, masovna vakcinacija je i najefektnija i svima očigledna demonstracija dobrobiti koje donosi digitalizacija državne uprave, u ovom slučaju, njenog zdravstvenog segmenta".
Strani mediji koji pobliže prate zbivanja u Srbiji raspisali su se o efikasnoj masovnoj imunizaciji protiv Covida-19 i pritom sve više pišu o zaslugama digitalne podrške koja je prati i omogućava. Jovanović pak ističe promjene koje su se i u Srbiji dogodile: "U situaciji kada je neposredni fizički kontakt prestao da bude opcija, i najveće birokrate u administraciji su shvatile da digitalizacija nema alternativu. Sticajem neželjenih okolnosti, prešli smo granicu posle koje nema nazad. I građani i javna uprava su prevazišli početne sumnjičavosti. Čini mi se da sada i jedni i drugi jedva čekaju koje će nove usluge biti dostupne. To je izuzetno važno, jer bez entuzijazma u primeni, nijedan sistem, ma koliko savršen, neće raditi sam od sebe."
Još prošle godine, nakon što su predsjednik Aleksandar Vučić i Vlada Srbije odlučili svim punoljetnim građanima podijeliti po sto eura kako bi lakše prebrodili posljedice koronakrize, preko E-uprave je uspostavljen sustav prijavljivanja koji je koristilo preko šest milijuna građana. U međuvremenu je razvijen čitav set E-usluga koje građani mogu koristiti, a koje su nedavno objedinjene na novootvorenoj internetskoj stranici E-uprave. Jovanović kaže da trenutno Srbija ima 400 tisuća prijavljenih E-građana, a njihov broj svakoga dana u prosjeku raste za oko 600 novih korisnika. "Cilj nam je da u naredne tri godine ustrojimo elektronsku upravu koja će omogućiti da se kompletna komunikacija građana sa državom odvija preko interneta, pomoću računara i mobilnih telefona. Želimo da šaltere pošaljemo u istoriju. A za to su osim E-uprave, potrebni i e-građani. Da bi se postalo e-građanin, dovoljno je da se otvori nalog na portalu E-uprave. Ta jedna prijava je viza za pristup i drugim portalima javne uprave, od poreske službe do e-dnevnika, gde će roditelji u svakom trenutku moći da vide školske ocene svoje dece", ističe Jovanović. Već od sljedećeg mjeseca građani će moći zamijeniti ili izvaditi novu vozačku dozvolu preko E-uprave i poštom je dobiti na kućnu adresu.
U jeku koronakrize Srbija je u Kragujevcu otvorila Državni data centar, pet puta veći od dosadašnjeg beogradskog, a to joj je omogućilo da uspostavi centralni registar stanovništva u kojem su objedinjeni podaci iz 13 različitih baza podataka. Jovanović najavljuje da će od sljedećeg mjeseca objedinjenom registru građana moći pristupati sva državna tijela vlasti i po službenoj dužnosti ažurirati podatke o građanima, od promjene prezimena do promjene prebivališta. "Od proleća, građani neće kao do sada od šaltera do šaltera prikupljati potvrde i uverenja, već će to za njih obavljati državne institucije u međusobnoj komunikaciji, odnosno dokumentaciju će povlačiti iz centralne baze podataka", kaže Jovanović.
Digitalizacija se, međutim, ne širi samo u državnoj upravi i državnim institucijama, nego i čitav srpski IT sektor i u uvjetima koronakrize raste i razvija se. Svjetski investicijski forum biznis anđela (WBAF) početkom godine uvrstio ga je među "top tri" u svijetu jer godišnje u prosjeku raste po stopi od 26,2 posto i sve više izvozi. WBAF u svom godišnjem izvještaju procjenjuje da je "proces digitalizacije veoma prisutan u Srbiji i ujedno prepoznat kao alat neophodan za dalje unapređenje i inoviranje poslovanja. Po svemu sudeći, Srbija se nalazi na dobrom putu kada je inoviranje poslovanja u pitanju. Pandemija nije značajno usporila razvoj i međunarodnu saradnju Srbije, jer su uloženi veliki napori da se održi kontinuitet u privrednom razvoju".
I podaci Narodne banke Srbije potvrđuju rast srpskog IT sektora. Njegov izvoz je s 312 milijuna eura, koliki je bio 2011. godine, porastao na 1,42 milijarde eura do konca 2019., a i u prvoj polovini prošle godine iznosio je 702,7 milijuna eura, unatoč koronakrizi i drastičnom padu globalne potražnje. Prije samo nekoliko godina srpski mediji su kao senzacionalnu vijest objavljivali podatke da je izvoz srpskog IT sektora postao vredniji od izvoza malina. Danas se pak srpski građani još uvijek čude da digitalizacija "radi" u državnoj upravi, što su osjetili na svojoj koži tražeći spas od bolesti u masovnom cijepljenju protiv koronavirusa. No i tome bi se uskoro mogli prestati čuditi.
