Novi soj virusa SARS-CoV-2 prvi je put detektiran iz uzorka uzetog 19. studenog u Južnoafričkoj Republici (JAR). Kasnije je ustanovljeno da je u Nizozemskoj taj soj cirkulirao barem deset dana ranije, pri čemu nije poznato jesu li ljudi kod kojih je soj pronađen prethodno boravili u JAR-u. U tom trenutku omikron je bio prisutan u već dvadesetak zemalja svijeta, no znanstvene institucije tih zemalja otkrile su ga tek nakon informacije iz JAR-a, koji je sekvenciranje obavio prije svih ostalih. Unatoč tome, zajedno s još desetak afričkih zemalja u kojima je omikron pronađen, JAR je promptno stavljen na listu zabrane putovanja koje je uvelo gotovo 60 država diljem svijeta.
Južnoafrička Republika sekvencira 0,8 posto ukupnih uzoraka koronavirusa koje prikuplja i o tome dijeli podatke s ostatkom svijeta. To se ne čini puno, no unatoč tome JAR je s ovom statistikom na 37. mjestu po udjelu sekvenciranih uzoraka. Prvi na listi je Island s čak 56,2 posto, a preostalih prvih deset mjesta također zauzimaju evropske zemlje i Australija, dok je SAD na 20. mjestu s 3,6 posto. Indija, koja je u proljeće bila poprište izbijanja epidemije tada također novog soja, sekvencira samo 0,2 posto, što sve zajedno upućuje na to da južnoafričke zdravstvene institucije, unatoč oskudnim resursima, daju značajan znanstveni doprinos u praćenju ponašanja koronavirusa.
Upravo to razlog je zbog kojeg je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) na najavu o restrikcijama koje se odnose na putovanja reagirala vrlo oštro, poručivši da je duboko zabrinjavajuće to što se JAR sada penalizira iako je pravovremeno alarmirao zdravstvene institucije u svijetu o pojavi novog soja. Direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je i da nije pošteno to što zapadne zemlje sada vode kampanje za buster doze dok istovremeno u siromašnim zemljama nisu podijeljene ni prve. S istom porukom nadovezao se i glavni tajnik UN-a António Guterres, koji je gomilanje cjepiva u bogatim zemljama nazvao sramotnim, dodavši da se "ljude u Africi ne smije kolektivno kažnjavati zbog činjenice da su tamo odaslane nemoralno male količine cjepiva".
Farmaceutske kompanije uvjetuju čak i donacije. Iako cjepiva više nisu njihovo vlasništvo, kompanije vladama zabranjuju da donacije šalju zemljama koje spadaju u one srednje visokih prihoda, a u koje se ubrajaju i Bocvana, Namibija i JAR
Tedros i Guterres ovime su ponovno otvorili pitanje "vakcinskog aparthejda" o kojemu se govorilo u proljeće prošle godine, kada su prva cjepiva stavljena na tržište. Tada je WHO osnovao globalni mehanizam COVAX, čiji je cilj trebao biti da se osigura pravedna raspodjela cjepiva u zemljama koje nisu dovoljno bogate i utjecajne da se same izbore da što prije dobiju veće količine cjepiva. Osamnaest mjeseci kasnije može se konstatirati da je COVAX podbacio jer je njegov inicijalni cilj bio do kraja ove godine u siromašnim zemljama distribuirati dvije milijarde doza cjepiva, što je kasnije revidirano na 1,45 milijardi, da bi do sada bilo podijeljeno tek 600 milijuna doza.
Na afričkom kontinentu ukupno je cijepljeno tek šest posto stanovništva, odnosno njih 77 milijuna, a samo pet afričkih država, što je manje od 10 posto, do kraja godine nada se ostvariti procijepljenost od 40 posto. Najviše ljudi cijepljeno je u JAR-u, 35 posto, dok su ostale zemlje koje se nalaze na listi zabrane putovanja cijepile značajno manje stanovnika; Bocvana 18 posto, Lesoto 26 posto, Zimbabve 19, Esvatini 20, Mozambik 11, Namibija 10 i Malavi samo tri posto. S druge strane, samo u SAD-u buster doze primilo je više ljudi nego u svim ovim afričkim zemljama zajedno prvu dozu.
Govoreći nedavno o tome, američki predsjednik Joe Biden rekao je da je Južnoafrička Republika u posljednje vrijeme nekoliko puta odbila primiti donirana cjepiva, dok su iz farmaceutske kompanije Pfizer izvijestili da je pet zemalja koje se nalaze na listi zabrane putovanja u posljednjih nekoliko mjeseci zatražilo da se isporuke pauziraju. Šef Pfizera Albert Bourla na televiziji je izjavio i da je jedan od glavnih problema slabe procijepljenosti u Africi "puno veći udio odbijanja cijepljenja nego u SAD-u, Evropi i Japanu", što je ne samo protumačeno kao prikriveni rasizam, već je i opovrgnuto istraživanjima. Primjerice, jedno koje je u kolovozu objavljeno u stručnom časopisu Nature Medicine bavilo se odnosom prema cjepivu u 13 zemalja, od kojih su sedam bile siromašne zemlje (svih pet u Africi), dok ih je pet spadalo u niže srednje (Afrika i Azija), a jedna u više srednje bogate zemlje (Kolumbija). Rezultati su uspoređeni s razinom prihvaćanja cjepiva u Rusiji i SAD-u, a pokazalo se da je ta razina viša u svakoj pojedinoj siromašnoj i srednje siromašnoj zemlji nego u SAD-u i Rusiji.
U Bocvani se, primjerice, želi cijepiti oko 75 posto ljudi, što je više nego u brojnim zapadnim zemljama, no to se ne koristi kao opravdanje za uskraćivanje cjepiva u tim zemljama. Osim toga, ni Biden ni Bourla nisu se referirali ni na jedan od strukturnih problema s kojima se afričke države moraju nositi, niti s činjenicom da se plaćene isporuke i donacije cjepiva događaju na tako histeričan način da bi ih logistički teško odradile i bolje organizirane države.
Tulio de Oliviera, jedan od južnoafričkih znanstvenika koji su sudjelovali u otkriću omikron varijante, tako je magazinu New Yorker rekao da je glavni problem to što se afričke države konstantno "stavljaju na kraj reda", bilo da je riječ o donacijama, bilo o ugovorima s kompanijama koje su države samostalno potpisale. De Oliviera napominje da su južnoafrički znanstvenici identificirali i soj beta, ranije zvan južnoafrički te britanskim kolegama pomogli identificirati alfu, no "unatoč tome ostatak svijeta i dalje okrivljava Afriku i ne priznaje potpuno odsustvo vlastite podrške".
Catherine Kyobutungi (Foto: Billy Miaron/Wiki)
Južnoafrički stručnjaci potvrdili su da je tamo vrhunac cijepljenja dosegnut u rujnu, kada se dnevno cijepilo preko 200 tisuća ljudi, dok se u međuvremenu taj broj stabilizirao na 100 tisuća. Catherine Kyobutungi iz Afričkog istraživačkog centra za populacije i zdravlje izjavila je i da je u tu zemlju u posljednjih sedam tjedana pristiglo više cjepiva nego u prethodnih sedam mjeseci zajedno, no i da su ta cjepiva dostavljena praktički bez prethodne najave i pred sam kraj isteka roka trajanja, zbog čega je nemoguće organizirati efikasnu kampanju cijepljenja. JAR je zbog toga zaista zatražio pauzu za neke isporuke, a jedan od razloga jest i taj što u nekim dijelovima zemlje, jednako kao i u većini afričkih država, ne postoje uvjeti za čuvanje Pfizerovih cjepiva na ekstremno niskim temperaturama pa se ona ne mogu odaslati u ruralna područja. Afrički stručnjaci naglašavaju i da je povoljan trenutak za uspješnu kampanju prošao zato što zdravstvene institucije nisu ljudima mogle reći kada će dobiti drugu dozu, jer ni same nisu imale pouzdane informacije o tome kojim će tempom stizati isporuke.
Neke afričke države pritom su s farmaceutskim kompanijama bile prisiljene sklopiti ugovore po višim cijenama nego bogate zemlje, primjerice Bocvana, od čije je vlade Moderna tražila 29 dolara po dozi, dok je Evropska Unija prije poskupljenja koje se dogodilo prošlog ljeta plaćala 25,5 dolara. Iako je vlada Bocvane novac za 500 tisuća doza cjepiva Moderne uplatila unaprijed, isporuka koja se trebala dogoditi u kolovozu još uvijek kasni.
Američka neprofitna organizacija Public Citizen objavila je nedavno i da je kompanija Johnson & Johnson u svibnju s COVAX-om sklopila ugovor za 200 milijuna doza, no unatoč tome do kraja listopada mehanizmu nije dostavila nijednu, dok je istovremeno u SAD-u i EU-u distribuirala 12 milijuna doza. Jedina cjepiva Johnson & Johnsona koja su stigla u Afriku tamo su došla preko donacija bogatih zemalja, no farmaceutske kompanije uvjetuju čak i takve donacije. Iako cjepiva više nisu njihovo vlasništvo, kompanije vladama zabranjuju da donacije šalju zemljama koje spadaju u one srednje visokih prihoda, a u koje se ubrajaju i Bocvana, Namibija i JAR.
Johnson & Johnson, osim toga, u Južnoafričkoj Republici proizvodi cjepivo protiv Covida-19, u najvećoj farmaceutskoj kompaniji na kontinentu Aspen Pharmacare. Mjesečno se tamo proizvede 20 milijuna doza, uključujući i onih 12 milijuna doza odaslanih u Ameriku i Evropu. Aspen je krajem studenog postigao dogovor s J&J-em da ubuduće cjepivo proizvodi pod drugim imenom i samostalno odlučuje o njegovoj prodaji, a to znači i afričkim zemljama, a ne samo onima na zapadu. No američka kompanija formulu i dalje štiti patentom na intelektualno vlasništvo, zbog čega Aspen neće imati pravo samostalno proizvoditi cjepivo.
Na početku pandemije stotinjak članica WHO-a pokrenulo je inicijativu kojom se od farmaceutskih kompanija tražilo da se odreknu patentnih prava na cjepiva i druge proizvode protiv Covida-19, no to su blokirale bogate zemlje, koje su u međuvremenu nagomilale viškove cjepiva. Podjednako tako nije zaživio ni WHO-ov mehanizam za besplatno dijeljenje tehnologije koji je pokrenut u svibnju ove godine. Štoviše, prva uopće besplatna licenca izdana putem toga mehanizma dogodila se tek 23. studenog, kada je jedan španjolski istraživački centar ustupio dijagnostički test za antitijela na Covid-19. Ovaj sporazum Liječnici bez granica pozdravili su kao "važan korak u zaustavljanju monopola velikih kompanija poput Rochea", naglasivši da se brojne siromašne i srednje bogate zemlje moraju oslanjati na dijagnostičke alate iz SAD-a, EU-a i Azije te da smo "u vrijeme pandemije svjedočili gomilanju ne samo cjepiva i lijekova, već i testova na Covid-19".
Istovremeno, nedavno je objavljeno da će američka kompanija Moderna po svemu sudeći završiti na sudu zato što se već više od godinu dana spori s državnom agencijom Nacionalni zdravstveni instituti (NIH) oko patentnih prava na cjepivo, koje je Moderna proizvela uz pomoć 1,4 milijarde dolara državnih subvencija i NIH-ovih znanstvenika. Ti su znanstvenici bili ključni za dizajniranje genetske sekvence cjepiva koja pokreće imunološku reakciju, no unatoč tome njihova imena nisu navedena u aplikaciji za patent koji je Moderna podnijela u srpnju.
WHO je početkom listopada ponovno predstavio novu strategiju za borbu protiv pandemije, čiji je cilj da do sredine iduće godine bude cijepljeno 70 posto svjetske populacije. U sažetku strategije navodi se da je dosad u potpunosti procijepljena tek jedna trećina ukupne svjetske populacije, pri čemu su bogate i srednje bogate zemlje potrošile 75 posto svih doza. Kako bi se pobijedila "vakcinacija u dvije brzine" potrebno je da do tog termina bude raspoloživo 11 milijardi doza cjepiva, zbog čega je direktor WHO-a Tedros proizvođače pozvao da daju prioritet COVAX-u i Afričkom trustu za akviziciju cjepiva te podijele znanje i licence kako bi sve regije mogle povećati svoje proizvodne kapacitete.
