U subotu, 15. oktobra, u Srpskom kulturnom centru u Belom Manastiru, održana je izložba nošnji kolekcionara Jovana Vilića iz Bolmana pod nazivom "Nostalgija". Izložbu je organizovao SKUD "Jovan Lazić" pod vodstvom predsjednice dr. Svetlane Pešić u sklopu proslave 75. rođendana tog društva.
U uvodnoj riječi predsjednica Pešić podsjetila je okupljenu publiku da je na taj datum 1947. godine grupa poznatih Belomanastiraca i entuzijasta, želeći obogatiti kulturni život ne samo Belog Manastira, već i cijele Baranje, osnovala Radničko kulturno-umjetničko društvo "Jovan Lazić". Na osnivačkoj skupštini bilo je upisano 65 imena, a prvi predsjednik bio je Ljubomir Popović.
- Za one koji to možda ne znaju, Društvo je dobilo ime po Jovanu Laziću iz malog baranjskog mesta Majške Međe, rođenom 1919. godine, koji je kao student postao član KPJ 1941. i koji je zbog svojih naprednih revolucionarnih ideja za vrijeme okupacije bio proganjan, uhapšen u Starom Bečeju 1943., strahovito mučen i pogubljen u svojoj 24. godini u Novom Sadu. Društvo je kroz ovih 75 godina postojanja menjalo prefiks, od "radničkog", preko "kulturno-umjetničkog", do "srpskog kulturno-umetničkog", kakav nosimo od 1998., ali ime "Jovan Lazić" nismo menjali – rekla je dr. Pešić.
Prvih godina rada Društvo je bilo aktivno u nekoliko sekcija. Dramska je bila najbrojnija. U 14 godina svog djelovanja postavila je na "daske koje život znače" 14 komada, gostovala po cijeloj bivšoj Jugoslaviji, a 1954. na Festivalu amaterskih kazališta na Hvaru osvojila je prvo mjesto komadom "Koštana" Borisava Stankovića. Horska i Folklorna sekcija osnovane su 1954., Baletna 1956., a radila je i Likovna sekcija, čiji su članovi bili i akademski slikari Ljubo Verner i Boris Salamaha. Danas su aktivne Folklorna sekcija, Ženska pjevačka grupa i Dramska sekcija, koja njeguje specifični baranjski srpski "divan". Da bi publiku uputila u to šta se na izložbi može vidjeti, doktorica Pešić je sve detaljno i precizno opisala.
- Proslavu 75. rođendana započinjemo izložbom srpskih baranjskih nošnji, koje se u ovom obimu prvi puta izlažu. Na lutkama su prikazane ženska i muška svečana, zimska i letnja nošnja.
Na kraju uvodnog izlaganja predsjednica SKUD-a napomenula je da su nošnje prikazane na lutkama početkom oktobra bile predstavljene na 15. Festivalu nošnji, nakita i oglavlja "Biserna grana" u Futogu, o čemu su "Novosti" pisale u 1191. broju. Tada su fotografisane pa će ući u monografiju pod radnim naslovom "Nošnje Srba iz matice i dijaspore". U literaturi sve donedavno nisu postojali objavljeni radovi o nošnji baranjskih Srba. Prvo terensko istraživanje izvršila je 2008. godine viša kustosica Etnografskog muzeja u Beogradu Vera Šarac Momčilović, ali je njezina knjiga pod naslovom "Narodna nošnja Srba iz Baranje u poslednoj deceniji 19. i početkom 20. veka" iz 2019. objavljena u malom tiražu. Tako će prvi puta srpske baranjske nošnje biti prezentirane široj javnosti.
Na kraju je ovu čudesnu izložbu službeno otvorio Ilija Jasnić, najstariji prisutni "lazićevac", a poslije pomnog razgledanje i komentarisanja svega izloženog, uslijedila je bogata zakuska, uključujući i dvije rođendanske torte: 75 godina postojanja jednog kulturno-umjetničkog društva nije – mala stvar!
