Nakon što je nedavno u Srpskom kulturnom centru u Belom Manastiru organizovana izložba marama iz fundusa SKUD-a "Jovan Lazić" i iz privatnih zbirki, na istom mjestu organizovana je nova izložba s naslovom: "Kecelja – ukras ili potreba". U prisustvu preko 30 posjetilaca, na izložbi je prikazano 90-ak različitih kecelja iz fundus SKUD-a: baranjske ferte, pregače iz Bačke, Banata, Srema i Šumadije, bunjevačke, šokačke i vlaške te pregače iz Bele Palanke, Makedonije i Slavonije, pa kecelje koje su u svakodnevnoj upotrebi na selu, ali i svečane koje se nose u svatovima, te različiti pribor za vez i heklanje.
Predsjednica SKUD-a Svetlana Pešić, liječnica po zanimanju, u svom uvodnom studijskom izlaganju podrobno je upoznala okupljenu publiku s keceljama, počevši s nazivima za taj odjevni predmet, a završivši s poslovicama i mislima u kojima se one spominju.
Pregača, ferta, kecelja, pregljača, prljača, zaprežak – različiti su nazivi za dio odjeće koji ima zaštitnu ulogu i koji podjednako koriste i žene i muškarci. Nosi se na prednjem dijelu tijela, a uz praktičnu svrhu, može imati dekorativnu ili ritualnu ulogu te ukazivati na društveni položaj nosioca. Izrađuju se od pamuka, muslina, lana, platna, kože (za kovače), gume (za mesare) itd. Vezuju se oko struka. One manje protežu se od struka do sredine butina, a one veće pokrivaju i gornji dio tijela. Velika kecelja ima traku oko vrata ili trake koje idu preko ramena i ukrštaju se na leđima i spajaju s pojasom.
Nakon opisa historijskog razvoja kecelja od Mezopotamije i Egipta do danas, opisa modnih trendova u 20. i 21. vijeku te prikaza uloge kecelja u narodnom životu, običajima i nošnji, dr. Pešić se osvrnula i na ulogu ferti u tradiciji baranjskih Srba. Baranjske ferte mogu biti ljetne i zimske, svečane i radne. Ženska ljetna ferta za svečane prilike bila je suknena, raznih boja, vezena svilom ili vunicom na krstiće. Na jednobojnom vunenom tkanju, u "dvije niti", vezeni su cvjetni motivi. Neke ferte bile su otkane tehnikom "na daščice", a neke su bile izrađene od kariranog vunenog tkanja, na "okna" ili "talove". Zimske svečane ženske ferte bile su od svile ili listera, a zimska radna ferta bila je vunena.
Baranjska muška ferta obično je bila vunena. Pripasivali su je mlađi muškarci i nosili u svečanim prilikama. Boje su bile "duvanska" i zelena, a ornamenti su sadržavali motive iz lova ili biljnog svijeta. Baranjski Srbi preuzeli su ferte od Mađara jer je kecelja sastavni dio nošnje u mnogim dijelovima Mađarske. Ferte su na svadbama nosili "prikumci" (najveseliji gosti, pozvani od kuma) i "krtani" (mladoženjini drugovi koji šalama razveseljavaju svatove).
