Organi
U ovoj našoj simulaciji državnosti imali smo zaista širok dijapazon zlodjela, od onih koja su posljedica individualnih patologija, do ratnih zločina i masovnih progona ljudi, kao izraza kolektivnih zastranjenja, no, koliko je poznato, dosad nismo imali trgovinu ljudskim organima. Sad smo saznali i za to. U medije je stigla informacija da zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo provodi izvide o dvije transplantacije bubrega obavljene prije tri godine u Kliničkom bolničkom centru Zagreb. Dvojici imućnijih hrvatskih građana presađeni su organi dviju osoba slabijeg imovnog stanja. Jedan je vozač iz Pančeva, a drugi pekar s Kosova, osoba s intelektualnim sposobnostima "na granici slabijeg prosjeka", otac šestero djece. Sumnje je potaknula i činjenica da se jedna od osoba koja je tražila transplantaciju prvo obratila liječnicima u KB-u Merkur gdje su je odbili "zbog sumnjivih etičkih okolnosti". I o tome su obavijestili Ministarstvo zdravstva, a ono informiralo KBC Zagreb, gdje su svejedno odlučili obaviti transplantaciju. Problem je što bolnice, u pravilu, odbijaju transplantirati organe s nesrodnih živih donora. Zdravstvena je inspekcija zbog svega u travnju prošle godine DORH-u poslala dokumentaciju o slučaju. Oglasio se i ministar Vili Beroš. Veli kako su po saznanju o postojanju sumnji reagirali inspekcijom i obavijestili Hrvatsku liječničku komoru te nalaze inspekcije proslijedili Državnom odvjetništvu. Hrvatska 2022. godine: država u čijim je bolnicama lakše kupiti organe nego obaviti pobačaj.
Protest
Pred sudovima i zgradama državnih odvjetništava u 16 hrvatskih gradova protestirali su službenici i namještenici zaposleni u pravosuđu. Premda rade odgovorne poslove, primaju minorne plaće: njih 5900 svakog mjeseca dobiva manje od 5500 kuna, a 1070 ih ima plaću nižu od minimalne. Govorimo dakle o osobama, pretežno ženama, koje rade kao zapisničarke ili su zaposlene u sudskoj administraciji. Slika države i njezinih institucija jest i slika sudova na kojima rade nezadovoljni i potplaćeni ljudi.
Ubojica
Osobe zaposlene na minornim plaćama na hrvatskim sudovima moraju slušati detalje jezivih priča poput one o pedesetsedmogodišnjem Haraldu Kopitzu koji je 24. rujna 2021. godine u stanu u Zagrebu ubio svoje troje djece – dvoje sedmogodišnjaka i jedno od četiri godine – a potom, bez uspjeha, pokušao počiniti suicid. Kopitz je nepravomoćno dobio 50 godina zatvora, što je maksimalna moguća kazna u Hrvatskoj. Ubojica je priznao zlodjelo, pa je suđenje trajalo svega dva sata. Kopitzov odvjetnik po službenoj dužnosti najavio je da će se žaliti zbog mogućnosti da obitelj od njegova klijenta može tražiti odštetu zbog ubojstva djece.
Mupani
Malo vijesti iz policije: Uskok je na temelju policijske prijave pokrenuo istragu protiv osječkog policajca koji je, navodno, odavao tajne podatke osječkom poduzetniku Dragi Tadiću. Zauzvrat, Tadić mu je kupovao građevinski materijal i zaposlio članove obitelji. Matku Klariću, bivšem načelniku Postaje granične policije Gruda, MUP-ov je disciplinski sud u ponovljenom postupku nepravomoćno izrekao znatno blažu kaznu zbog seksualnog uznemiravanja mlađih kolegica, prisiljavanja policijskih službenica da čiste samostan i puštanja preko granice osoba koje je nisu smjele prelaziti. Odnosno, izvan snage je stavljena odluka kojom je dobio otkaz, sada mu je odmjerena šestomjesečna uvjetna kazna.
Navijači
Tužiteljstvo je predložilo puštanje na slobodu četvorice navijača Hajduka jer za njih "nije utvrđen dovoljan stupanj sumnje da su, zajedno s još 38 pritvorenika, sudjelovali u sukobima s policijom na odmorištu Desinec". Već glasoviti obračun Hajdukovih navijača s policijom uslijedio je 22. svibnja, nakon zadnje utakmice splitskog prvoligaša protiv Dinama odigrane u Zagrebu, tokom koje su nadležni postupali prema Hajdukovim navijačima kao prema nižoj vrsti. Tučnjava je započela kad su navijači pokušali ući na benzinsku crpku Desinec, što se kosilo s policijskim planovima prema kojima Hajdukovi fanovi nisu imali pravo na upotrebu toaleta. Istodobno, u javnost su stigle snimke koje potvrđuju da je policija kod Desinca bila neselektivno brutalna. Tjednik Nacional piše da se u subotu, 4. lipnja ministar unutarnjih poslova Davor Božinović iznenada pojavio u sjedištu Policijske uprave splitsko-dalmatinske o čemu su, navodno, obaviješteni tek čelnici uprave. Cilj Božinovićeva posjeta bila je, po tvrdnjama tjednika, razrada strategije sanacije štete nakon policijsko-navijačkog rata. Prema Nacionalovim izvorima, Božinović želi skrenuti fokus "s dramatične zloupotrebe policijskih ovlasti na navodno eskalirajući problem huliganizma u državi i stoga je od splitske policije zatražio novu rundu uhićenja osoba koje bi se moglo dovesti u vezu s incidentom na Desincu, pa makar i tako što su ondje bile prisutne". Hrvatska policija možda nema najbolji učinak na svijetu u uobičajenim policijskim poslovima, ali vjerujemo da u proizvodnji vijesti spada u sam vrh.
Rat
Neimenovani Hrvat, ranjen u ukrajinsko-ruskom ratu na strani Ukrajine, prebačen je u Kliničku bolnicu Dubrava u Zagrebu. Stanje mu je stabilno, javljaju mediji, život mu nije ugrožen, pretpostavlja se da neće biti većih problema u njegovu liječenju. On je, prema tvrdnjama osoba iz vrha vlasti, u Ukrajinu otišao kao dobrovoljac, ranjen je prije petnaestak dana na jugoistočnom bojištu, a na njegovu prebacivanju u Hrvatsku angažirala su se ministarstva vanjskih i europskih poslova te zdravstva. Navodno nije bio u ekstremističkoj pukovniji Azov. A vijeće zagrebačkog Županijskog suda pustilo je na slobodu Aisultan Nijazovu, aktivistkinju koja putuje s ruskim bendom Pussy Riot. Nijazova je u Rusiji već odslužila kaznu za djelo za koje je preko Interpola traži Turkmenistan, no nadležnima u Hrvatskoj trebalo je neko vrijeme da to shvate, pa je nekoliko dana zadržana u Remetincu.
