Pad bespilotne letjelice sovjetske proizvodnje TU 141 u četvrtak nešto prije ponoći kraj Studentskog doma Stjepan Radić u Zagrebu, otvorio je pitanje protuzračne obrane ne samo Hrvatske, nego i zemalja članica NATO-a. Prema podacima koje je objavila Vlada, bezposadna vojna letjelica u hrvatski zračni prostor ušla je iz smjera istoka prema zapadu, odnosno iz zračnog prostora Mađarske, brzinom od 700 kilometara na sat na visini od 1300 metara. Radi se o letjelici teškoj pet tona i dugoj 14 metara, koja je sedam minuta letjela iznad Hrvatske vjerojatno iz smjera Ukrajine pa Rumunjske i Mađarske, tako da je velika sreća što nitko nije stradao. Ukrajina je demantirala da se radi o njihovoj letjelici, kao što se pretpostavljalo.
Najviši državni dužnosnici kazali su da se radi o ozbiljnom incidentu. Prema riječima načelnika glavnog stožera Roberta Hranja istraga još uvijek traje kao i da su kontakti s NATO-om intenzivni. Hranj je kazao da su radari u Hrvatskoj registrirali ulazak TU 141 u nacionalni zračni prostor, ali da protuzrakoplovna obrana nije reagirala, s obzirom na ograničenja koja ima zbog čega je njena modernizacija prioritet.
Ministar obrane Mario Banožić kazao je da je na teritorij Hrvatske ušla na potezu Zagreb-Koprivnica kao i da je vrijeme koliko je letjelica bila u hrvatskom zračnom prostoru bilo prekratko za reakciju, ali i da bez obzira na to sustav domovinske sigurnosti nije zakazao. Nisu odgovorili na pitanje jesu li iz Rumunjske i Mađarske bili obaviješteni o kretanju TU 141. Također su kazali da se još uvijek ne zna čijim zračnim snagama pripada. Načelnik i ministar su za letjelicu doznali neposredno nakon njenog pada.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović pad letjelice također je nazvao ozbiljnim incidentom. Rekao je da se procjenjuje kako se ne radi o napadu usmjerenom na Hrvatsku. Također je naglasio da se mora utvrditi kako je došlo do pada u Zagrebu i kako nije srušena na putu iz drugih država. Mene jako zanima, istaknuo je, kako nesofisticirana letjelica može toliko dugo neometano letjeti brzinom mlaznog aviona kroz NATO-ov zračni prostor. Kazao je i da je protuzračna obrana u lošem stanju, na što je već upozoravao te da će 12 kupljenih aviona iz Francuske biti beskorisni ako se ne uloži u sustav. Također se upitao zašto velike medijske kuće u svijetu ne izvještavaju o ovom padu.
Iz Vlade poručuju da je u toku kriminalističko istraživanje u suradnji kriminalističke policije i vojne policije, a u koordinaciji sigurnosno-obrambenog sustava poduzimaju se i druge mjere, uključujući i međunarodnu suradnju, posebice s NATO savezom, kako bi se utvrdile sve okolnosti događaja, kaže se u priopćenju.
Svjedoci tvrde da se među ostacima razbacanima oko kratera, uz dva padobrana koja služe sigurnom prizemljenju letjelice, mogla primijetiti oznaka s crvenom zvijezdom, što je otvorilo mogućnost da je u vlasništvu ruske vojske, s obzirom da Ukrajina koristi drugačije oznake. S druge strane, stručnjaci kažu da Rusija desetljećima ne koristi TU 141, nego da njihove modernizirane verzije ima Ukrajina koja ih je i proizvodila u SSSR-u.
Novinar portala Drive Tyler Rogoway vrlo brzo nakon pada objavio je analizu u kojoj također tvrdi da je Ukrajina jedini operater TU 141 kao i da su ih koristili u zadnje vrijeme. Osim u špijunske svrhe, koristi se kao mamac u slučaju zračnih napada. Jedan od ovih nenaoružanih „krstarećih projektila“, kako ih Rogoway naziva, pao je prije nekoliko dana u Ukrajini. Međutim, niti on ne daje konačni odgovor. Prva je mogućnost da se letjelica otela kontroli i iz Ukrajine doletjela do Zagreba. Druga je da su je ruske snage izvukle iz skladišta i da je koriste za špijuniranje ili kao mamac ukrajinskoj protuzračnoj obrani. Kako bilo, činjenica je da je TU 141 neometano vjerojatno s ukrajinskog prostora bez ikakvih problema doletio do Hrvatske i pao na zagrebačkom Jarunu. Pojavila se i pomalo bizarna teorija koja je također moguća, posebno u ovim vremenima gdje je i nemoguće moguće, koju je s dozom skepse spomenuo i bivši zapovjednik ratnog zrakoplovstva Josip Štimac, da je u navigaciju letjelice netko zabunom upisao "Jarun", misleći na mjesto u Ukrajini, a ne zagrebački kvart gdje je ova odletjela.
