O položaju izbjeglica i interno raseljenih lica, uglavnom onih srpske nacionalnosti, kojima uvelike kasni stambeno zbrinjavanje u Hrvatskoj, govorilo se na konferenciji o održivosti, postignućima i izazovima Regionalnog programa za stambeno zbrinjavanje. Putem internetske Zoom platforme organizirala ju je Igmanska inicijativa koja od 2017., zahvaljujući sredstvima Europske komisije, provodi projekt "Pomoć - Doprinos pristupu izbjeglica i raseljenih lica pravima i mogućnostima zapošljavanja" na području Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije.
S konferencije je poslana poruka nadležnim državnim organima da se problem najugroženije populacije proistekle iz posljednjeg rata rješavaju zabrinjavajuće sporo. Zaključeno je da su potrebna mnogo veća financijska sredstva za efikasnije rješavanje pitanja stambenog zbrinjavanja, pogotovo bivših nositelja stanarskog prava.
- Naša konferencija ima za cilj da još jednom napravimo presjek dugotrajne povijesti nedaća bivših nositelja stanarskog prava i obitelji čiji su domovi devastirani u posljednjem ratu ali još uvijek nisu stambeno zbrinute. Čini nam se da kroz protok vremena te politička i društvena dešavanja, neriješeno pitanje statusa, prava i stambenog zbrinjavanja postaje prošlo svršeno vrijeme, a to se zaista ne smije biti tako tretirano u europskoj Hrvatskoj. Moramo unaprijediti zakonodavni okvir i praktičnu politiku prema izbjegličkoj populaciji i inzistirati na korektnijem odnosu hrvatske Vlade prema reaktiviranju neriješenih pitanja - upozorio je Zoran Pusić, koordinator projekta Igmanske inicijative za Hrvatsku.
Tokom konferencije čuo se zanimljiv i konkretan prijedlog, kakav već zastupa Projekt građanskih prava Sisak - da se zbog sporosti i vremenskog protoka od tri decenije, bivšim nositeljima stanarskog prava u Hrvatskoj koji su ostvarili pravo na socijalnu kategoriju stambenog zbrinjavanja kroz hrvatski, nacionalni program, omogući prijenos tog prava na stambeno zbrinjavanje u Srbiji ili Crnoj Gori.
Dragan Milić, predstavnik Projekta građanskih prava Sisak, provedbenog partnera UNHCR-a za Regionalni program stambenog zbrinjavanja, istaknuo je težak položaj obitelji koje decenijama čekaju stambeno zbrinjavanje u Hrvatskoj kroz nacionalni program koji je opterećen složenom i kompliciranom birokratskom procedurom.
- Pregolema je dokumentacija koju ti ljudi moraju pribaviti, i to presloženim administrativnim procedurama između država u regiji. Uglavnom, to su i teški socijalni slučajevi, pogotovo bivši nositelji stambenog zbrinjavanja, što dokazuje činjenica da su pravo na stambeno zbrinjavanje mogli ostvariti samo ako u proteklih trideset godina nigdje na prostorima bivše Jugoslavije nisu postali vlasnici bilo kakve nekretnine, pa čak i nasljednim putem. Mnogi od njih su u ove tri decenije mijenjali prebivališta i sakupljanje sve te dokumentacije zaista je bilo sporo i nepotrebno. Pravne zavrzlame pojačavaju propisana pravila javne nabave ali i Zakon o gradnji, jednak za gradnju kuće na Pantovčaku i u nekoj seoskoj zabiti. Ustvari još ga je teže primijeniti u zabačenom selu zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa – naveo je Milić.
O višedecenijskoj državnoj politici, regionalnoj suradnji, donacijama i visoko postavljenim tržišnim cijenama stambenih jedinica, govorila je Tatjana Vukobratović Spasojević, zamjenica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
- Nemamo adekvatne stambene jedinice za stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava u Splitu i Dubrovniku. Na računu imamo sredstva za tu namjenu, ali su ona nedostatna pa nismo u stanju kupiti te stanove i po nekoliko godina. Imamo velike probleme, ali imamo volju da ipak najteže slučajeve stambeno zbrinemo u narednom periodu - poručila je zamjenica državnog tajnika, podsjetivši na realizirane projekte kroz Regionalni projekt stambenog zbrinjavanja.
Poručeno je da je odnos hrvatske Vlade presudan prema konačnom rješavanju problematike srpskih izbjeglica i povratnika. To nije samo spašavanje održivog povratka nego spašavanje održivosti Hrvatske kao demokratske države svih njenih građana.
- Konačno rješavanje decenijskog problema najugroženije populacije nije bitno samo sa stanovišta ljudskih prava za koje se mi kao civilne organizacije zalažemo, nego i za pravno funkcioniranje države. Nažalost, ljudska prava u Hrvatskoj su bila daleko bolja prije ulaska Hrvatske u EU nego sada, bez obzira na pomake nove Plenkovićeve Vlade. Nadajmo se da će Hrvatska bez pritiska izvana napraviti pomak prema konačnom rješavanju pitanja ljudskih prava proizašlih iz minulog rata - ponovio je Zoran Pusić.
