Istoga dana kad je u Ukrajini u zrak odletjela dnjeparska brana Nova Kahovka, prouzročivši jednu od najvećih ekoloških katastrofa nakon Černobilja, na stol predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika stigla je rukom potpisana diplomatska depeša od ruskog veleposlanika u Bosni i Hercegovini Igora Kalabuhova, s pridruženim ukazom kojim predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin Dodika odlikuje Ordenom Aleksandra Nevskog, namijenjenim zaslužnim ruskim građanima i strancima posebno istaknutim u unapređenju odnosa s Rusijom. Ukazom – doduše s pečatom Kancelarije ruskog predsjednika umjesto Putinovog autograma – pohvalio se Dodik na Twitteru, uz poruku: "Ponosan sam", u istom danu u kojem su europski i svjetski zvaničnici mahom dijelili poruke zgražavanja barbarskim činom rušenja Nove Kahovke.
Istim odlikovanjem mogu se pohvaliti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je okićen 2019. godine, a s njim još i bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, a onda i predsjednici Kazahstana Nursultan Nazarbajev, Tadžikistana Emomali Rahmon i Turkmenistana Gurbanguli Berdimuhamedov. Dakle, sve sami šampioni u servilnosti prema Kremlju. Prije Vučića i Dodika, jedini Srbi kojima je dodijeljen Orden Aleksandra Nevskog bili su knez Miloš, kralj Milan Obrenović i Aleksandar Karađorđević kao regent, a posljednji je bio ministar vanjskih poslova Kraljevine SHS Nikola Pašić.
Putinovo odlikovanje stiglo je nepuna dva tjedna nakon što je Milorad Dodik i zvanično posjetio Moskvu, u kojoj je boravio dva dana i kom prigodom se sastao s sekretarom Vijeća sigurnosti Ruske Federacije Nikolajem Patruševim, i onda i sa samim Putinom, pod budnim okom šefa srbijanske BIA-e Aleksandra Vulina, koji se – slučajno ili ne – baš tada zadesio u Moskvi. Milorad Dodik je u Moskvi iskoristio priliku i Putinu uručio Orden Republike Srpske na ogrlici, "za naročitu patriotsku brigu i ljubav prema RS-u", koji mu je dodijeljen povodom 9. januara, neustavnog datuma proslave Dana RS-a.
Odmah po povratku iz Moskve, Dodik je izjavio da mu je Putin tijekom sastanka rekao da cijena ruskog plina ostaje "gotovo identična" za Republiku Srpsku ili prevedeno na srpski: skuplja. Oni sa boljim pamćenjem će se sjetiti da je plin u Republici Srpskoj na identičan način poskupio, i to opet nekoliko dana nakon Dodikove posjete Moskvi, krajem septembra prošle godine.
Upućeniji tvrde da je stvarni razlog Dodikove posjete Moskvi bio – novac. Naime, tačno na Vidovdan ove godine u Republici Srpskoj na naplatu stiže rata duga prema bečkoj berzi – 320 milijuna konvertibilnih maraka (malo više od 160 milijuna eura), koja stranim kreditorima mora biti isplaćena u jednom danu, kako ne bi bila aktivirana klauzula zapljene bilo kojeg javnog preduzeća u većinskom vlasništvu Republike Srpske.
Pošto Putin osim "gotovo identične" cijene plina nije ponudio novčanu pomoć, ili kredit, a i pošto su malo ranije i Kinezi rekli "njet", odnosno "bu", Republika Srpska je prinuđena ponovno se zadužiti kod domaćih banaka. Ovih dana je već raspisana nova emisija obveznica od čak 210 miliona maraka, i to po brutalnoj kamati od čak 6,1 posto. "Kamatna stopa jeste ta koju ste rekli. Ona je jednostavno ta kamatna stopa na prostoru Republike Srpske. Federacija je bila malo pametnija u proteklom vremenu i nije dozvolila da sve banke budu privatizovane. Napravila je i ostavila svoju Razvojnu banku koja diktira kamatne stope u drugom entitetu", objasnio je premijer RS-a Radovan Višković, čime je izazvao salvu reakcija oporbe u tom bosanskohercegovačkom entitetu.
Predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Branislav Borenović nije krio šokiranost, ocjenjujući Viškovićevo objašnjenje "apsurdnim i bezobraznim": "Reče to i ostade živ premijer koji pripada vladajućem SNSD-u koji je uništio tri banke u Republici Srpskoj, uključujući i Banku Srpske, u kojima je propalo preko 400 miliona KM javnog novca!" Igor Crnadak iz iste oporbene stranke je otišao korak dalje, optuživši vladajuću strukturu u RS-u za pranje novca: "Ovo podgrijava stare priče da je taj novac koji RS posuđuje zapravo novac nekih tajkuna bliskih vašoj vladi, čak i ljudi iz samog vrha vlasti, da oni na taj način ubacuju svoj novac i zarađuju na leđima RS."
Dodik je ranije objašnjavao kako su sankcije Rusiji i blokada poslovanja u SWIFT-u onemogućile dotok novca. "Svi transferi koji idu prema nekim državama moraju da idu preko transakcionih računa koje drže zapadne banke, koje odlučuju da li hoće da nešto puste, ili neće, bez obzira na to što se radi o vašem novcu. To je jedna kolonijalna situacija", rekao je Dodik. Nije, dakle, do Putina i Rusije, već je uvijek do "zapadnog kolonijalizma".
To sve skupa znači da trenutno mirovine i plaće u Republici Srpskoj, kako reče urednik portala Capital.ba Siniša Vukelić, "zavise od dobre volje bankara", imajući na umu da ukupna rata za ranije dugove koje Republika Srpska mora ove godine da isplati iznosi više od pola milijarde eura, odnosno blizu petine entitetskog proračuna. Republika Srpska te novce nema, a neko bi u šali rekao da ni Dodiku baš ne cvjetaju ruže, s obzirom na to da je Centralnom izbornom povjerenstvu u BiH prijavio "vrtoglavih" 600 (slovima: šest stotina) eura na vlastitom računu, automobil od 25.000 eura, plus više milijuna vrijedne nekretnine u BiH i Srbiji.
Samim građanima u RS-u, koji će jedini istinski snositi posljedice prekomjernog zaduživanja pod nepovoljnim uvjetima, ostaje utjeha da zvanični Kremlj smatra da se odnosni Rusije i Republike Srpske uspješno razvijaju, kako je i saopćeno nakon sastanka Putin – Dodik. "Svjestan sam zanimanja naših partnera u Republici Srpskoj za rad s našim velikim kompanijama u različitim oblastima. Nadam se da će tako biti. Imamo odgovarajuće alate koji su namijenjeni da se koriste kako bi se postigli još bolji rezultati", rekao je ruski predsjednik, ne precizirajući o kakvim alatima je riječ i kakvu će tačno korist vidjeti građani RS-a zbog aktivnosti koje su europski zvaničnici mahom oštro osudili.
Tako je povjerenik za proširenje EU-a Olivér Várhelyi rekao da se mora povući crta između saveznika i onih koji to nisu: "Naši saveznici ne idu u Rusiju. Tko hoće biti naš saveznik, ne ide u Rusiju. Analitičari poput Boda Webera smatraju da je najveća politička korist Putina da ima jednog saveznika u dvorištu EU-a, čime ostvaruje simboličku pobjedu. Weber tvrdi da Rusija na Balkanu ne gaji dublje strateške interese osim jednog – da spriječi širenje NATO-saveza – u čemu je, prema njegovoj ocjeni, Dodik dosljedan.
Međutim, razmjena ordenja s Putinom neće pomoći likvidnosti Republike Srpske, ukoliko ovaj bh. entitet do 28. juna na prikupi 320 milijuna maraka da isplati bečke kreditore. Za Dodikovu vladavinu, to bi bio potop strašniji od Dnjepra nakon kataklizme Nove Kahovke.
