Novosti

Kronika

Брaнкo Рaдичeвић или Сaвa Mркaљ?

Инициjaтивa дa нoвoсaгрaђeнa oснoвнa шкoлa у Бусиjaмa, нajпoзнaтиjeм крajишкoм избjeгличкoм нaсeљу у Бeoгрaду, дoбиje нaзив пo филoлoгу, пjeснику и мoнaху Сaви Mркaљу, зaсaд ниje урoдилa плoдoм

Isms0i0edcqggvg726tma61ccvq

Nova škola u Busijama

U najpoznatijem krajiškom izbjegličkom naselju na širem području grada Beograda, u Busijama, od 1. septembra 2020. i početka nove školske godine prve učenike će primiti novosagrađena osnovna škola, koja djeluje u sklopu Osnovne škole Branko Radičević iz obližnje Batajnice.

Prema najavama Gradskog sekretara za obrazovanje i dječju zaštitu Slavka Gaka, škola će sljedećeg tjedna primiti 250 đaka i 30 predškolaca. U toku je opremanje namještajem sedam učionica, učionice za produženi boravak, kabineta za informatiku, biblioteke, zbornice, kuhinje, trpezarije i fiskulturne sale. Kada je bilo najavljena izgradnja nove škole u naselju u kojem većinu čine Srbi izbjegli uglavnom iz Hrvatske, bila je pokrenuta zasad neuspješna inicijativa da ova škola dobije naziv po srpskom filologu, pjesniku i monahu Savi Mrkalju, rođenom u Sjeničaku pored Karlovca na Kordunu 1783. i preminulom u Beču 1833. godine.

Inicijativu je pokrenuo Svetozar Dančuo, bivši novinar zagrebačkog Večernjeg lista koji sada živi u Čikagu, a prihvatila su je brojna krajiška udruženja i pojedinci. Osnovna škola u Busijama bila bi, kako ističu predlagači, jedina obrazovna ustanova koja bi nosila naziv po Savi Mrkalju, znamenitom Kordunašu s kojim stanovnici ovog beogradskog naselja dijele porijeklo.

U naselju Busije koje je prije dvije decenije nastalo na goloj poljani između Batajnice i Ugrinovaca živi više od pet hiljada stanovnika, uglavnom izbjeglica iz Hrvatske. Jedina škola u Hrvatskoj koja se zvala po Savi Mrkalju bila je ona u njegovom rodnom Sjeničaku. Međutim, nakon Oluje je u potpunosti uništena i devastirana, sada je tamo malo ljudi i malo djece pa škola nije ni obnavljana već nekoliko učenika pohađa osnovnu školu u obližnjem Skakavcu.

Sava Mrkalj, podsjećamo, u svom djelu ‘Salo debelog jera libo azbukoprotres‘ 1810. reformirao je srpsku ćirilicu i prilagodio je narodnom jeziku. Ovim idejama uticao je na Vuka Stefanovića Karadžića koji je u Pismenici 1814. godine upotrebio Mrkaljevu azbuku. Inicijator ove akcije Svetozar Dančuo kaže da bi bilo lijepo da škola dobije ime po Savi Mrkalju ove godine jer se ove godine obilježava 210 godina njegove reforme srpske ćirilice. No kako školska godina upravo počinje, teško da će njegov cilj biti ostvaren.

Kronika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više