Skromnije nego inače, s obzirom na protuepidemijske mjere, SKD "Prosvjeta" kao krovna kulturna institucija Srba u Hrvatskoj prigodnim programom i dodjelom godišnjih nagrada 27. januara je u svojim prostorijama u Zagrebu obilježila krsnu slavu - Sv. Savu.

U svom obraćanju prisutnima, predsjednik "Prosvjete" Mile Radović naglasio je da je Sveti Sava pružao nadu u i ohrabrenje, te bio duhovni otac, učitelj i prijatelj koji tješi, zbog čega ga narod poštuje i moli mu se.

- Naše društvo je zbog svoje misije s razlogom odabralo Sv. Savu. Ovogodišnju proslavu dočekujemo s nadom da ćemo prevladati pandemiju koja nas onemogućava u izvršavanju planova i ostvarivanja najvažnijih ciljeva. Želimo da ojačamo našu školsku autonomiju kao zalog za budućnost, pa smo prvi puta pokrenuli obrazovni model C u Zagrebu, a i dalje ćemo marljivo ćemo istraživati historiju, objavljivati vrijedne priloge i jačati kulturni amaterizam s ciljem da sačuvamo naš identitet u svim dijelovima Hrvatske. Tu je i pomoć naših prijatelja bez kojih bi to bilo teško ostvarivo - rekao je i zahvalio Savjetu za nacionalne manjine i predsjedniku Aleksandru Tolnaueru, potpredsjedniku Vlade Borisu Miloševiću, ministarstvima kulture te znanosti o obrazovanja, saborskim zastupnicima, Gradu Zagrebu gdje je sjedište "Prosvjete", predstavnicima SPC-a i drugima.

- Želim da akademija bude svjedočanstvo našeg djelovanja u Zagrebu i Hrvatskoj, na samo u očuvanju naše kulture i tradicije, nego i u obogaćivanju svih kultura s kojima zajedno živimo u ovom gradu i državi - podvukao je Radović.

Godišnju nagradu "Sava Mrkalj" za 2021. za posebno vrijedan doprinos kulturi Srba u Hrvatskoj dobio je sveučilišni profesor, saborski zastupnik, predsjednik SNV-a i SDSS-a Milorad Pupovac.

Rekavši da nije mislio da će dobiti ovu nagradu, Pupovac je naglasio da ona zbog svog imena obavezuje i onog tko je dodjeljuje, a posebno onog tko je prima.

- Uz Dositeja Obradovića i Vuka Karadžića, Mrkalj je svojim doprinosom od 16 stranica nevelikog formata u trojstvu onih koji su ne samo među Srbe, nego među slavenski svijet uveli jezične i književne reforme. U reformi crkvene ćirilice Mrkalj je sveo broj slova sa 40 na 29, što je bio težak posao jer je trebalo znati koji glasovi trebaju biti označeni slovom, a koje slovo ne označava ni jedan glas. Model koji je uradio s ćirilicom 1810. može biti model svakog pisma, pa je preteča i Ljudevita Gaja i Vuka Karadžića - rekao je i naglasio zasluge Čedomira Višnjića i profesora Miloš Okuke za očuvanje spomena na Mrkalja, najavivši i da će srpske organizacije naredne godine obilježiti godišnjice njegovog rođenja i smrti.

Osvrnuo se na kulturu tolerancije kao evropsku tekovinu koja je osigurala proširenje sloboda za pojedince i narode.

- Živimo u vrijeme kad kulture tolerancije, dijaloga i učenja nema dovoljno. A badava je borba za identitet ako ne pretpostavlja kulturu dijaloga - kazao je Pupovac, podsjetivši na mukotrpan proces obnove "Prosvjete" 1993. koja se kasnije iz Zagreba, Gorskog kotara i Rijeke proširila na Istočnu Slavoniju i druge krajeve.

Nakon nekoliko teških godina, danas Društvo ima pretpostavke za novi uzlet, a suradnja "Prosvjete", Privrednika, ZVO-a, SNV-a i SPC-a je iznimno dobra, naglasio je Pupovac, ukazujući na ideju da Srpski kulturni centri i prostori Društva u Zagrebu, Rijeci i drugim sredinama gdje postoje ili se grade budu mjesta razmjene kulturne produkcije ne samo sa sredinama u kojima Srbi žive, nego i s produkcijom Srbije i trećih zemalja.

Naglasio je i isključenost srpske kulture i umjetnika iz obrazovnog procesa što se vidi po tome da se od srpskih književnika uče samo Grigor Vitez, a i on bez identitetske naznake, te Vladan Desnica.

- Zašto Simo Matavulj ne bi bio i hrvatski pisac jer je pisao jezikom i sadržajem koji je dio hrvatske kulturne baštine. Ne mislimo da se jezici i umjetnost mogu dijeliti kao što se dijele teritorije i ne može se negirati komunikacija koja postoji danas među ljudima, već treba postojati kultura tolerancije i međusobnog dijaloga - zaključio je Pupovac.

Godišnje priznanje "Zlatna značka", koje se dodjeljuje istaknutim članovima Društva ili zaslužnim pojedincima koji su ga zadužili doprinoseći ostvarenju njegovih ciljeva, uručeno je dugogodišnjim aktivistima Petru Musiću, predsjedniku pododbora "Prosvjeta" u Pačetinu i Dragiši Laptoševiću, predsjedniku riječkog pododbora.

Povelja "Prosvjete" za 2021. godinu, koja se dodjeljuje institucijama što su dale svoj doprinos radu i razvoju programa SKD-a "Prosvjeta", dobilo je Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Zagreba u čije ime ju je preuzeo predsjednik Boris Milošević. Vijeće je značajno unaprijedilo položaj srpske zajednice u Zagrebu, a posebno velik doprinos imalo je u organizaciji i sufinanciranju odgojno-obrazovnih programa kao što je Ljetna škola "Sava Mrkalj".

Godišnju nagradu "Desanka Đorđević" za zasluge u oblasti amaterskog stvaralaštva u okviru "Prosvjete" dobio je Spaso Mutavski, koreograf i dugogodišnji umjetnički rukovodilac folklornih ansambala na području Gorskog kotara i Primorsko-goranske županije.

Okolnosti panedmije bile su vidljive i na akademiji jer su Laptošević i Mutavski bili odsutni zbog bolesti, pa je u njihovo ime nagrade primio potpredsjednik riječkog pododbora Damir Radović. Nagrade su, uz Radovića, uručili i potpredsjednici Siniša Tatalović i Radmila Latas.

Svetosavsku himnu i operne arije otpjevao je solista riječkog HNK Slavko Sekulić uz klavirsku pratnju Igora Vajnića. Akademiji su prisustvovale i saborske zastupnice Dragana Jeckov i Anja Šimpraga, predstavnici SPC-a, ambasade Srbije te aktivisti i članovi "Prosvjete". Nakon osvećenja kolača, arhimandrit Danilo Ljubotina besjedio je o značenju Svetog Save u dobu u kojem je djelovao.

Klikom na fotografiju iznad teksta možete pogledati fotogaleriju.