Iako se tokom 2020. godine SKD "Prosvjeta", kao najstarija i najmasovnija kulturna institucija Srba u Hrvatskoj suočavala s brojnim iskušenjima, prije svega s epidemijom korone, ali i s potresima u Zagrebu i na Baniji, uspjela je prebroditi sve nedaće i djelovati shodno situaciji, moglo se čuti na izvještajnoj Skupštini upriličenoj 11. decembra u prostorijama "Prosvjete" u Zagrebu.

Podnoseći izvještaj o radu "Prosvjete" u prošloj godini, generalni sekretar Slobodan Živković rekao je da je tokom 2020. godina "Prosvjeta" imala 1.730 članova s plaćenom članarinom te oko 500 maloljetnih članova te je djelovala u 52 pododbora od kojih je dio okupljen u četiri regionalne koordinacije – za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srem, zapadnu Slavoniju i Moslavinu, te za Kordun i Baniju.

- Prošla godina bila je izuzetno zahtjevna za realizaciju programa zbog epidemije i potresa, što je onemogućilo realizaciju većeg dijela planiranih programa. Oni u prvim mjesecima održani su nesmetano, a nakon popuštanja mjera i dolaskom ljepšeg vremena uspjeli smo pokrenuli programske aktivnosti, pri čemu nije bilo slučajeva zaraze članstva ili publike na njima. Izdavačka aktivnost odvijala se nesmetano, a u drugoj polovini godina održani su izbori po pododborima i Glavna izborna skupština 24. oktobra 2020. – kazao je Živković.

- Odlukom Savjeta za nacionalne manjine neutrošena sredstva u visini do 80 posto iznosa mogla su se prebaciti u narednu godinu, a vršeni su i radovi na sanaciji i obnovi prostora u Zagrebu te uređenju prostora u Osijeku. U toku je postupak vraćanja u posjed imovine u Preradovićevoj kao i uknjiženje prava vlasništva na prostoru u Rijeci - kazao je Živković koji je predstavio i financijski izvještaj za 2020. po kojem je "Prosvjeta" tu godinu završila "u plusu", te da su se financijske obaveze redovno izvršavale.

– Mogu reći i da smo prije neki dan platili zadnju ratu kredita kojima smo podmirivali dugove nastale do prije nekoliko godina, tako da "Prosvjeta" sada nikom ne duguje ni lipe - naglasio je.

Predsjednica Nadzornog odbora "Prosvjete" Jelena Nestorović podnijela je izvještaj o radu tog organa, ističući da iz 2020. nema neplaćenih računa, da je Društvo financijski stabilno i da sve normalno funkcionira, dok pododbori realiziraju svoje programe u skladu s planiranim prihodima.

– Vidljivo je da se nastavlja pozitivan trend u upravljanju procesom prihoda i rashoda i da je u zadnje tri godine Društvo stabiliziralo svoje osnovno poslovanje, a pododbori imaju jasnu viziju realizacije svojih programa - rekla je Nestorović.

Nakon usvajanja izvještaja, predsjednik Mile Radović predstavio je plan rada za 2022. koji predviđa stvaranje boljih materijalnih uslova za realizaciju kulturnih programa, uključujući i nastavak radova na zgradi u Preradovićevoj i njeno stavljanje u funkciju za potrebe srpske zajednice, jačanje pododbora i njihovo povezivanje, učešće u razvoju školske autonomije pri čemu bi se na istoku zemlje ojačavala nastava po model A, a u ostatku zemlje po modelima B i C, pogotovo u velikim gradovima.

- Treba nastaviti s informativno-izdavačkom djelatnošću u svrhu obrade tema vezanih uz historiju i kulturu Srba u Hrvatskoj kao i suvremenih tema važnih za život i razvoj naše zajednice, pri čemu je naglasak na uključivanju mlađih autora. S tim u vezi potrebno je pomlađivanje i edukacija članstva u svrhu kvalitetnije izrade planova i programa te njihove realizacije - rekao je Radović, ističući nužnost nastavka dobre suradnje sa srpskim organizacijama u Hrvatskoj, prije svega sa SNV-om.

Među prioritete uvrstio je i suradnju sa srpskim organizacijama u drugim državama, prije svega srpske dijaspore, s organizacijama drugih manjina u Hrvatskoj, ali i povezivanje organizacija Srba u Hrvatskoj s organizacijama Hrvata u Srbiji. Posebno mjesto dao je suradnji s obrazovnim i kulturnim institucijama Hrvatske i Srbije.

Delegati su jednoglasno usvojili plan rada, operativni plan i financijski plan za 2022. koji predviđa povećanje prihoda i rashoda i kao i ranijih godina većinu prihoda predviđa preko Savjeta za nacionalne manjine.

U raspravi na kraju sjednice Željka Marčinko ukazala je na lošu situaciju pododbora u Malom Gradcu koji je zbog potresa i ljetnog nevremena ostao bez prostora za okupljanje i aktivnosti mladih članova i zatražila pomoć u tom smislu.

Marijan Janošević govorio je da se mladi kad dođu u srednju školu ili studije u Zagreb priključe tamošnjem pododboru Prosvjete, s tim da kad zatreba mogu nastupati i za svoje "matične" pododbore.

Senka Crevar iz vrgomošćanskog pododbora podržala je da se u Ljetnoj školi naredne godine formira i treća smjena za srednjoškolce kako bi ih se zadržalo uz "Prosvjetu", dok je Aneta Vladimirov iz zagrebačkog pododbora pohvalila zalaganje predavača na ovogodišnjoj Ljetnoj školi. Dragiša Laptošević iz Rijeke, govoreći o 30 godina izlaženja dječjeg časopisa "Bijela pčela" rekao je da su kultura i duh garant opstanka nekog naroda.