Beogradski glumac Dejan Stojaković, čije je matično kazalište Akademija 28 iz Beograda, ovaj tjedan gostuje u Hrvatskoj na mini-turneji sa monodramom o životu i djelu Save Mrkalja (Sjeničak 1783. - Beč 1833.), reformatora srpske ćirilice i jezika i srpskog pjesnika, pod naslovom "Slušaj kako govorim-Sava Mrkalj".
Autorica ove monodrame je dr.sc. Gordana Ilić Marković, profesorica na Institutu za slavistiku Univerziteta u Beču, a režiser predstave je Duško Ašković. Autorica je veliki istraživač Save Mrkalja, pokrenula je nekoliko naučnih skupova o njegovom životu i djelu, utvrdila je i tačan datum Mrkaljeve smrti, a njenom zaslugom u Beču je postavljena i spomen ploča Savi Mrkalju.
Premijera ove predstave-monodrame bila je u ponedjeljak 25. marta na Udbini u Lici u okviru otvaranja tamošnjeg Srpskog kulturnog centra, s početkom u 19 sati. U utorak, 26. marta, s početkom u 20 sati, monodrama će biti izvedena u karlovačkom Gradskom kazalištu Zorin dom, dok će u srijedu 27. marta biti odigrana u Pakracu u Vladičanskom dvoru, s početkom u 19 sati.
Do gostovanja i premijernog izvođenja ove predstave u Hrvatskoj je došlo zahvaljujući Srpskom narodnom vijeću. Nakon ova tri izvođenja predviđeno je da se monodrama kasnije odigra u više mjesta u Hrvatskoj, ali i u Srbiji, Republici Srpskoj i Federaciji BiH, a stigli su pozivi i iz inostranstva od predstavnika srpske zajednice. Inače, Mrkalj je u Karlovcu proveo veliki dio svog života a i rođen je u blizini, u Sjeničaku na Kordunu, četrdesetak kilometara od Karlovca.
Ovo je prvi put da je Sava Mrkalj i njegovo djelo oživjelo na kazališnim daskama i to zahvaljujući ideji poznatog srpskog glumca Tihomira Stanića koji se za Mrkaljev život zainteresirao kada je njegov lik tumačio u seriji o Vuku Karadžiću.
Podsjećamo: Sava Mrkalj je bio među prvim reformatorima srpske ćirilice koju je sa 46 slova sveo na 29 od kojih je 25 slova u upotrebi i u današnjoj srpskoj azbuci. U svom kapitalnom djelu "Salo debeloga jera libo azbukoprotres“, štampanom u Pešti 1810. godine, zalagao se za reformu tadašnjeg pravopisa i tražio primjenu fonetskog pisma baziranog na narodnom jeziku i pravilima "jedan znak za jedan glas“ i "piši kako govoriš".Ovim idejama uticao je na Vuka Karadžića koji je u Pismenici 1814. godine upotrebljavajući Mrkaljevu azbuku napisao: “Ja sada ovdje, imajući za namjerenje uspjeh srpskoga knjižestva, ne mogu druge azbuke upotrebiti nego Merkailovu, jerbo za srpski jezik lakša i čistija ne može biti od ove”. Mrkalj je bio i pjesnik i smatra se začetnikom jamba u srpskoj poeziji. Najmanje tri njegove pjesme uvrštene su u antologije srpskog pjesništva. M.C.
