Premijerka Bangladeša Šeik Hasina Vazed podnijela je ostavku i pobjegla iz zemlje nakon masovnih prosvjeda u Bangladešu. Hasina, koja je vladala zemljom skoro dva desetljeća, ukrcala se u vojni helikopter 5. augusta, dok su prosvjednici ignorirali policijski sat i upali u premijersku palaču u glavnom gradu Daki. Čim se proširila vijest o njenom odlasku, ulicama se prolomilo slavlje, a novinar Al Jazeere je izvještavajući s trga Šahbag, epicentra studentskih prosvjeda, istaknuo da nikada nije svjedočio nečemu takvom u glavnom gradu Bangladeša. U obraćanju javnosti general Vaker-Uz-Zaman kazao je da će Bangladešom upravljati privremena vlada i pozvao građane na mir.
Potom je objavljeno da će novi premijer biti Muhamed Junus, ekonomist i socijalni poduzetnik koji je 2006. dobio Nobelovu nagradu za mir, i to zbog promoviranja koncepata mikrokreditiranja i mikrofinancija. U prosvjedima koji traju posljednjih mjesec dana bangladeške su se vlasti brutalno obračunavale s prosvjednicima – poginulo je oko tristo ljudi, diljem zemlje uveden je policijski sat, ulicama su patrolirali vojnici. Prosvjedi su započeli zbog otprije sporne vladine sheme kvota za radna mjesta. Naime, za poslove u javnom sektoru u Bangladešu postoji kvota od 30 posto radnih mjesta rezerviranih za potomke sudionika rata kojim je zemlja stekla neovisnost 1971. godine.
Nakon odvajanja od Pakistana, nova je vlada identificirala sve koji su sudjelovali u ratu kao "borce za slobodu" i odredila kvotu za zapošljavanje tih branitelja, a kasnije je kvota ostala u primjeni za njihove potomke. Uz prisutnost različitih drugih vrsta kvota iz lepeze afirmativnih akcija (oko 26 posto), braniteljska kvota učinila je većinu poslova u javnom sektoru nedostupnim za studente koji ne spadaju u bilo koju od tih kategorija.
Uslijed sve veće nezaposlenosti, studenti i mladi u Bangladešu već nekoliko godina prosvjeduju protiv kvota za potomke branitelja i optužuju vladu za postupanje protiv interesa većine mladih. Nakon masovnih studentskih prosvjeda 2018. vlada je ukinula sustav kvota za poslove prve i druge klase za potomke branitelja. Međutim, ove je godine Vrhovni sud zemlje – reagirajući na peticiju koju su podnijeli neki od potomaka branitelja – proglasio ukidanje nezakonitim i ponovno uspostavio kvote.
Tijekom najnovijih prosvjeda vlada je naredila zatvaranje sveučilišta, a policija i vojska poslane su da rastjeruju prosvjednike. Uz uvođenje policijskog sata, diljem zemlje ukinut je i pristup telekomunikacijskim mrežama i internetu. Prosvjedi su ipak nastavljeni, a Vrhovni sud je 21. jula donio novu presudu, značajno smanjujući postotke kvota. Prema toj presudi, 93 posto poslova u javnom sektoru ne bi se temeljilo na kvotama. Potomci branitelja umjesto 30 posto dobili bi pet posto rezerviranih mjesta.
Preostalih dva posto rezerviranih radnih mjesta bilo bi dodijeljeno kandidatima koji su pripadnici različitih seksualnih i etničkih manjina te osobama s tjelesnim invaliditetom. Iako su kvote smanjene, prosvjedi nisu jenjali. Različite prosvjedne akcije proširile su se diljem zemlje, a popis na njima iznesenih političkih zahtjeva se krajem jula povećao. Svim prosvjedima zajednički je bio zahtjev za ostavkom Hasine te kažnjavanje odgovornih za ubijene prosvjednike. Hasina je ostavku dala i zemlju napustila, ali odgovornost za ubijene ostaje otvoreno pitanje.
