Hrvatska je na stranputici kada je riječ o procesuiranju ratnih zločina. Zaključak je to izvještaja tužitelja Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene tribunale (IRMCT) Sergea Brammertza objavljenog u utorak, a podnesenog Vijeću sigurnosti UN-a. Dokument se odnosi na razdoblje od sredine studenog prošle do sredine svibnja ove godine, a riječ je o redovitom izvještaju. Brammertz navodi da je "uzimajući u obzir Strategiju okončanja rada MKSJ-a" Hrvatska "daleko od pravog puta". Tužiteljstvo zbog toga poziva hrvatsku Vladu da posluži kao model kakav treba biti, ispuni svoje međunarodne obveze i osigura pravdu za "brojne žrtve koje još uvijek očajnički čekaju da vide odgovornost za one koji su počinili zločine nad njima".
Pišući o nijekanju i glorifikaciji zločina i zločinaca u cijeloj postjugoslavenskoj regiji Brammertz navodi i predsjednika Republike Zorana Milanovića. Navodi da je u Hrvatskoj "predsjednik ponovno odlikovao nekoliko osumnjičenika za ratne zločine, uključujući i pojedince koje su kao počinitelji identificirani u presudama MKSJ-a". Te osumnjičenike hrvatske vlasti još nisu istražile, a može se očekivati da će takva javna odlikovanja koja dodjeljuje šef države na pravosudni proces imati obeshrabrujući učinak, navodi se u izvještaju. U tom je odjeljku Milanović u društvu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika koji i dalje negira genocid u Srebrenici te više vladinih dužnosnika Srbije koji javno i snažno negiraju genocid u Srebrenici i glorificiraju osuđene ratne zločince.
Hrvatskoj se zamjera to što je u posljednjem desetljeću njena suradnja s nacionalnim pravosuđima drugih zemalja u regiji u predmetima ratnih zločina znatno pogoršana, a napori hrvatskog pravosuđa koncentrirani su na kazneno gonjenje etničkih Srba u odsutnosti. Zbog toga žrtve ne dobivaju "smislenu pravdu", a počinitelji "uživaju nekažnjivost". Tužilaštvo je i u prijašnjim izvještajima istaknulo velik broj neriješenih zahtjeva koje su druge države regije, posebno BiH, podnijele hrvatskim vlastima. Taj velik zaostatak je "rezultat hrvatske politike da ne surađuje s drugim zemljama u regiji u predmetima ratnih zločina protiv osumnjičenika koji su hrvatski državljani". Lani se činilo da je ta situacija razriješena, Ministarstvo pravosuđa obvezalo se obraditi sve neriješene zahtjeve za pomoć iz BiH, ali u međuvremenu je njihov broj povećan na skoro 90. Posljedica toga je onemogućena regionalna pravosudna suradnja i promicanje nekažnjivosti za zločine koje su u BiH počinili hrvatski državljani, navodi Brammertz. Većina neriješenih zahtjeva odnosi se na izravne počinitelje zločina, ljude koji su ubijali, otimali, silovali i činili druge zločine. "Teško je razumjeti zašto Hrvatska ne pomaže i ne pridonosi pravdi za žrtve tih zločina", navodi tužitelj.
Brammertz upozorava da je pravosudna suradnja između zemalja bivše Jugoslavije ključna za to da odgovorni za ratne zločine odgovaraju. Regionalna pravosudna suradnja u predmetima ratnih zločina između zemalja bivše Jugoslavije je na najnižoj razini u posljednjih nekoliko godina, rezignirano zaključuje tužitelj Brammertz.
