Rat je vođen da se uništi ideja grada kakav je Sarajevo bio osamdesetih: nevjerojatna mašina puna talenata i miješanih kultura, izjavio je sarajevski novinar Boro Kontić u intervjuu emisiji Vide TV Zavidavanje by Lado Tomičić, koja je dostupna na ovoj poveznici.
Boro Kontić jedan je od najvećih bosanskohercegovačkih i jugoslavenskih novinara druge polovine 20. i prve četvrtine 21. stoljeća. U svojoj je radijskoj emisiji sedamdesetih godina inicirao kultnu emisiju Top lista nadrealista, koja je iznjedrila sarajevski kulturni pokret New primitives i niz velikih rock bendova, poput Zabranjenog pušenja i Crvene jabuke. Za svoje je radijske dokumentarce nagrađen najvećim svjetskim radijskim nagradama, a tijekom rata bio je urednik na Radio Sarajevu. Poslije rata u tom je gradu utemeljio Media centar, uglednu novinsku i arhivsku instituciju koja djeluje i danas.
U emisiji Zavidavanje by Lado Tomičić sudjelovao je u povodu njegove upravo objavljene knjige “Pamtim to kao da je bilo danas”, nazvane po kultnoj pjesmi Zabranjenog pušenja, u kojoj je kroz dugi intervju sa Sejom Sexonom, jednim od ključnih ljudi benda, evocirao sarajevsko razdoblje procvata osamdesetih, katastrofe devedesetih i poslijeratnih odnosa sve do danas.
Opisao je kako je, kroz razgovore sa Sexonom, nastala ideja o knjizi, a objasnio je i svoje tumačenje činjenice da je Nele Karajlić, prijeratni kultni frontmen Zabranjenog pušenja koji je u ratu otišao u Beograd, u Sarajevu i danas persona non grata. “Zabranjeno pušenje je pravi, izvorni sarajevski bend, koji je najljepše opisao skrivene uglove Sarajeva. Zato Sarajlije imaju taj osjećaj izdaje s Neletove strane, i to ih je pogodilo”, kazao je Kontić.
Opisao je i kako je, u svojoj radijskoj emisiji Primus, početkom osamdesetih dao prostor budućem frontmenu Crvene jabuke Zlatku Arslanagiću i skupini mladih da započnu emisiju Top lista nadrealista, kojoj je on dao ime, a opisao je i kako. Ispričao je i sudbinu prve emisije, koju je urednik zbog potencijalnih paralelizama s tadašnjom krizom na Kosovu htio zabraniti, ali ona je – već bila objavljena.
Opisao je i kako je u toj atmosferi stasao niz budućih uspješnih kreativaca, poput pisca Aleksandra Hemona i rock benda Zabranjeno pušenje. “Smrznuo sam se kad sam 1. juna 1981. gledao njihov prvi koncert. Bilo je to fascinantno: preda mnom se dešavalo čudo. Kao da se sve u sali promijenilo. Vidio sam da će to biti veliki bend”, kazao je Kontić.
Govorio je i o svojim iskustvima kraja osamdesetih, kada je počela popuštati partijska stega, ali u Sarajevu sporije nego u drugim dijelovima Jugoslavije. “Svaka je sloboda, pogotovo novinarska, krhka, samo ako otvoriš neku od milijardi Pandorinih kutija u našim društvima”, kazao je iskusni novinar.
Kontić je govorio i o Sarajevu prije i tijekom rata. “Sarajevo je bio grad potpuno izvan konteksta BiH, u kojemu se pedesetih godina na deset mjesta svirao jazz, grad fascinantnog susreta kultura. Osamdesetih je bilo nevjerojatna mašina puna talenata i miješanih kultura. Cijeli rat se i vodio da se taj grad uništi, da se uništi ideja grada kakav je Sarajevo bilo osamdesetih”, kazao je Boro Kontić, ispričavši i svoja novinarska i osobna iskustva iz opsade Sarajeva, ali i druge zanimljive detalje njegove gotovo pola stoljeća duge i plodne novinarske karijere.
