Kako komentirate rezultate popisa stanovništva u Šibensko-kninskoj županiji?
Ovdje je pad broja stanovnika veći od deset posto, pa su i 'rezultati' vezani uz srpsku zajednicu slični – sada nas je 8.064 ili 8,35 posto od ukupnog stanovništva, a 2011. bilo nas je 11.518. Naravno, o samom popisu, tehnologiji i izvedbi moglo bi se polemizirati, ali uzroci tom smanjenju su i sve veća dob stanovništva, čemu je svakako pridonijelo stopiranje povrataka potpomognuto i iz Zagreba i iz Beograda. Vlasti su kroz protekla dva desetljeća činile sve kako bi se što manje prognanih i izbjeglih odlučivalo vraćati u Hrvatsku. Ovdje se to činilo ponajviše opstruiranjem rješavanja stambenih pitanja i obnove, dok se u Srbiji radi vlastite koristi nastojalo zadržati izbjeglice i pomoć povratnicima svesti tek na neke humanitarne pakete. Uzrok manjem broju stanovnika je i ulazak Hrvatske u EU, nakon kojeg je puno ljudi mlađe i srednje životne dobi odlučilo svoja egzistencijalna pitanja rješavati vani, mahom u zapadnoevropskim zemljama. Dakako, taj se pad itekako osjeti, i u našoj zajednici i u cijeloj Županiji. Sve je više zatvorenih kuća i sve manje sposobnih raditi na svojim imanjima, iako su OPG-ovi, pogotovu veći, jedina šansa za plasman izvornih proizvoda koji će obogatiti turističku ponudu za domaće i za strance. Opet, sve je više onih spremnih ulagati u tzv. kuće za odmor.
Kako će se rezultati popisa odraziti na manjinske izbore?
Bez obzira na zabrinjavajuće rezultate popisivanja stanovništva, formirat ćemo sva naša vijeća kao nakon izbora 2019. Doduše, u Promini smo to pravo izgubili, ali ondje manjinskog vijeća nije bilo ni prije, jer nas je ondje svega 1,8 posto ili 14 osoba deklariranih kao Srbi. Ni u Civljanima nema takvog tijela, ali ćemo to u maju sljedeće godine nastojati promijeniti. Izlaznost na manjinske i lokalne izbore uvijek je niža od one na opće, pogotovu kad nije kandidirano više od jedne izborne liste. A kao što je bilo prije četiri godine, ni na novima ne očekujem još neku listu pored SNV-ove.
Kakvo je stanje komunalne infrastrukture?
U dijelovima Županije u kojima žive pripadnici zajednice to se pitanje rješava nešto brže nego prije, ponajprije zahvaljujući participaciji SDSS-a u državnoj i lokalnoj vlasti. U Parčićima je npr. struju dobilo 12 domaćinstava, a uskoro će novi priključak dobiti i ostala. I obnova cesta ide bolje nego do sada, pogotovu županijskih i lokalnih. No velik problem, pritom i sramota za mnoge, predstavlja stanje državne ceste D59, od Bribirskih Mostina do spoja s D1 u Oćestovu; to je jedna po živote svih sudionika u prometu najkritičnijih dionica bilo koje državne ceste u Županiji i cijeloj Hrvatskoj. No ne želim vjerovati da je razlog neodržavanju činjenica što prolazi kroz dvije općine u kojima je na vlasti SDSS. A iako je vodoopskrba jedan od Vladinih prioriteta, bojim se da se zadani rokovi neće poštovati, unatoč izrađenoj projektnoj dokumentaciji za nekoliko sela.
Što je s projektima u Kistanjama?
Nakon završetka dvaju projekata velikih i vrijednih oko tri milijuna eura - Ruralnog poduzetničkog inkubatora Krka i Eko-centra, dovršavaju se radovi na Posjetiteljskom centru NP Krka s muzejskom zbirkom "Krka, vrelo života". Radi se i na zgradi u kojoj će biti muzej Bukovice, što će dodatno obogatiti turističku ponudu cijeloga kraja. Tu je i građevinski projekt dječjeg vrtića, a traži se i investitor za prenamjenu bivše osnovnoškolske zgrade u Biovičinom Selu u dom za stare i nemoćne.
Kakva je međusobna suradnja svih ogranaka srpske zajednice?
Suradnja manjinskih vijeća sa SPC-om je korektna, a temelji se na zajedničkim kulturnim, vjerskim i humanitarnim akcijama koje imaju podršku načelnika Biskupije, Ervenika i Kistanja. Tu je, jasno, obilježavanje nama značajnih datuma, a moram istaknuti i nedavnu pomoć VSNM-a bogosloviji Manastira Krka, kojoj smo u namirnicama i proizvodima donirali više od dvadeset hiljada kuna.
