Pola je godine prošlo otkako ste izabrani za dožupanicu Šibensko-kninske županije: što ste od tada uspjeli učiniti u domeni svojih nadležnosti?
Za zamjenicu župana izabrana sam u proljeće ove godine. To je kratko razdoblje, ali ipak dovoljno za potpuno uključivanje u aktivnosti Županije i detektiranje problema srpske zajednice na terenu. Već pri stupanju na dužnost pojedine su me stranke pozivale da se očitujem na izjave Vojislava Šešelja u povodu oslobađajuće presude; s druge strane, ohrabrujući je bio nastupni posjet ambasadorice Srbije Mire Nikolić, prilikom kojeg je bilo riječi o položaju Srba u Županiji, privrednoj suradnji dviju država, ali i onoj prekograničnoj, u koju bi se mogli uključiti gradovi i općine ovog područja. Županija je sufinancirala kamp kulture u kojem su srpska djeca imala priliku učiti o svom jeziku i pismu te se družiti s pripadnicima svoje zajednice iz Italije, Rijeke i Korenice. Omogućena je pomoć nerazvijenim općinama u zaleđu pri održavanju vjerskih manifestacija, a razgovara se i o rješenjima problema vezanih uz puteve i vodovod. Prostora za indiferentnost nema, moramo uložiti velik trud da poboljšamo život naših građana i pridonesemo revitalizaciji prostora Županije.
Kakva je generalno političko stanje u Županiji, ali i među srpskom zajednicom koja u njoj živi?
Političko stanje u državi itekako utječe na ono u Županiji, pa se s izborom nove vlade nadam stabilizaciji u kojoj će se društvo konačno okrenuti razvoju i napretku za dobrobit svih građana. Što se srpske zajednice tiče, može se reći da su se Srbi na proteklim parlamentarnim izborima izjašnjavali za manjinske kandidate, ali i za opće liste. Na izbore je u Županiji izišlo 2.800 birača srpske nacionalnosti ili 29 posto od ukupnog broja njih s pravom glasa. Kandidat SDSS-a Milorad Pupovac dobio je 2.433 glasova, što pokazuje da smo stabilna županijska organizacija stranke unatoč svemu što smo prošli od novembra prošle godine i Mirka Raškovića koji je prebjegao s mandatom osvojenim na našoj listi. Zadovoljni smo ostvarenim na parlamentarnim izborima, a sve općinske i gradske organizacije stranke već su napravile analizu kako bismo na lokalnim izborima polučili još bolji rezultat. U tome će nam pomoći unutarstranački izbori, koji su u tijeku; održane su izborne skupštine općinskih i gradskih organizacija i sada se pripremamo za izbornu skupštinu županijske organizacije. Broj članova stranke se povećava, premda smo s Raškovićevim odlaskom prošli kroz određenu krizu. Naime, pošto je SDSS-u ukraden zastupnički mandat, naša kancelarija u Kninu ostala je uslijed nestašice novca bez sekretara, što je trebalo izdržati. No, to je sada iza nas.
Jesu li već počele pripreme, makar i neformalne, za lokalne izbore u maju 2017. i što se u protekle tri godine zbivalo u općinama u kojima su Srbi većina ili žive u znatnom broju?
Unutarstranački izbori početak su pripreme za lokalne izbore koji su, pitate li ovdašnje ljude, najvažniji za opstanak ovdje. U protekle je tri godine u općinama u kojima je SDSS na vlasti učinjeno mnogo, ali još imamo sela bez vode i, manjim dijelom, struje, premda je dio elektroenergetske mreže saniran. Sredstvima koja smo imali na raspolaganju modernizirane su i ceste. Sezonski, putem javnih radova, zaposleno je dosta ljudi, a provodi se i stalni program intenzivne brige za stare i nemoćne. U pojedinim općinama osiguran je novac za školske knjige, očekuje se realizacija projekata u suradnji s Nacionalnim parkom Krka, a unaprijeđeni su odnosi sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Da su ovdašnje općine aktivne, svjedoči Općina Kistanje koja je od Instituta za javne financije RH dobila priznanje za transparentnost proračuna.
P. Pokreću li općine i gradovi privredne aktivnosti kojima je cilj spriječiti iseljavanje iz Županije?
Kao i političko, generalno loše stanje gospodarstva reflektira se na nas ovdje. Najveće prihode Županija ostvaruje od turizma, oni su iz godine u godinu sve veći, ali zaleđe nam je pusto i u njemu mahom živi staračko stanovništvo srpske nacionalnosti. Ono malo mladih familija ondje bavi se poljoprivredom i stočarstvom. Kad se odluče prijaviti za neku mjeru poticaja ruralnog razvoja, nailaze na prepreke, uglavnom radi neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Puno je problema koje bi mogli riješiti kroz dostupne mjere, samo kad bi se formirao ured u kojem bi nekoliko mlađih zaposlenika bilo na usluzi građanima, barem u općinama koje nemaju takvih kapaciteta u svojim upravnim odjelima. Dok se problemi ne riješe, dok općine i gradovi ne privuku investitore i pokrenu proizvodne pogone, stanovnici Županije će razmišljati o iseljavanju u zemlje u kojima će moći od svoga rada živjeti. Mladi trbuhom za kruhom odlaze u druge članice EU-a.
Ovih se dana u javnosti diglo dosta buke oko (ne)zapošljavanja Srba u javnim poduzećima: što vi mislite o tome?
Ne vidim problem u traženju većeg zapošljavanja Srba u javnim poduzećima, ali ga vidim u tome da ih je sada ondje premalo. Zar unutar naše zajednice nema stručnih i obrazovanih kadrova koji zadovoljavaju uvjete za pojedina radna mjesta? Naravno da ih ima, samo im se ne pruža prilika. U suprotnom, da ih ima, prioriteti bi bili i struja u Parčićima ili vodovod na Vrbniku. U tom smislu od nove vlade očekujemo rješenja regionalnih problema, za koja se SDSS godinama zalaže.
Koliko je SNV-ov projekt manjinskih vijeća pomogao poboljšanju situacije?
SNV-ov projekt, koji se osim u našoj provodi i u Sisačko-moslavačkoj županiji, u velikoj je mjeri povezao općinska i gradska vijeća, pomogao u izradi programa rada te dao smjernice o tome kako se vijeća mogu financirati putem projekata i novca izvan svoje lokalne samouprave. Slijedi druga faza projekta, u koju će izravno biti uključeni predstavnici izvršne vlasti.
