Miodrag Linta, predsjednik Saveza Srba iz regiona i poslanik Srpske napredne stranke, sredinom marta proširio je po medijima neprovjerenu i zapaljivu vijest o kamenovanju srpskih kuća u općini Kistanje. Linta je Tanjugu poslao priopćenje o nepostojećem vandalskom činu koji je, prema njegovim saznanjima, "počinila grupa od pet-šest ljudi". Iznio je paušalnu ocjenu da je u pitanju "zločin iz mržnje", da se radilo o pokušaju zastrašivanja Srba u Kistanjama i šire s ciljem "da se primoraju na iseljavanje sa svojih vjekovnih ognjišta".
"Tragična je činjenica da policija nije uhapsila počinioce tog vandalskog čina iako postoji pretpostavka da se zna njihov identitet", naveo je Linta. Usput je pozvao Ministarstvo spoljnih poslova Srbije da od Hrvatske zatraži da "nadležni organi hitno privedu počinitelje pravdi te da budu kažnjeni u skladu sa zakonom, kao i da zaštite Srbe u Kistanjama i njihovu imovinu".
Kako bismo suvislo informirali javnost potražili smo službeno pojašnjenje od Policijske uprave šibensko-kninske koja je nadležna za područje Kistanja. U odgovoru koji smo dobili, navodi se da su policijski službenici Policijske postaje Knin, temeljem zaprimljenih dojava od dana 14. i 19. ožujka, proveli kriminalističko istraživanje vezano za bacanje kamenja na kuće u Kistanjama. Osumnjičena za kamenovanje su – djeca.
"Provedenim istraživanjem je utvrđeno da se sedmero djece mlađe od 14 godina u zadnjih mjesec dana učestalo igralo igre pod nazivom "dzin-dzan" (igru su naslijedili od starijih), odnosno da su se djeca nalazila u parku pored škole, te u dogovoru odlazila do više kuća na koje bi bacala manje kamenje, a potom bi se sakrila iza zida, čekala da iziđe vlasnik kuće i slušala njihove reakcije", navode iz PU šibensko-kninske.
Također je utvrđeno da na kućama nisu nastala oštećenja, a da vlasnici kuća nisu podnijeli kaznene prijave i prijedloge za pokretanje kaznenog progona za kazneno djelo oštećenje tuđe stvari. Osim toga, policijsko izvješće proslijeđeno je Općinskom državnom odvjetništvu za mladež i nadležnom Zavodu za socijalni rad.
Tanjug, a zatim i većina medija u Srbiji, prenijeli su Lintinu vijest ne mareći za novinarske i etičke kodekse, kao ni za posljedice takvog izvještavanja. Nitko se nije potrudio da prije objave utvrdi što se dogodilo u Kistanjama, da li je uopće bila riječ o zločinu iz mržnje i da li su ljudi pretrpjeli materijalnu štetu. Najproblematičniji segment pisma je iznošenje imena i prezimena ljudi čije su kuće bile meta. Ukoliko su navedene osobe žrtve, kako se tvrdilo, njihov je identitet trebao biti zaštićen.
Borislav Šarić, zamjenik načelnika općine Kistanje iz redova SDSS-a, u izjavi za Novosti je osudio bacanje kamenja na kuće. No kazao je da su u ovoj, potencijalno opasnoj, dječjoj igri neselektivno gađane sve kuće u blizini igrališta – pretežno srpske, ali i one u kojima žive Hrvati.
- Zajedno s načelnikom bio sam u posjeti kod jedne obitelji. Rekli su nam da su čuli lupanje kamenčića po vratima i prozorima. Najbitnije je da nema štete. Rekao bih da se radi o nedostatku kućnog odgoja djece koja su gađala kuće, no sad je na policiji i Zavodu za socijalni rad da naprave svoj dio posla. Nama smeta kako za to što se desilo prije može znati Miodrag Linta, nego mi ovdje. Javno su objavljena imena ljudi, to je nedopustivo. Ružno je kada se visoka politika lomi preko malih ljudi, i to u drugoj državi. Ne želimo da nas se na takav način predstavlja. I nije takva situacija u Kistanjama kako se želi prikazati. Nikoga ovdje ne mogu prozivati za diskriminaciju temeljem nacionalne pripadnosti. Neka nas puste da živimo - poručio je Šarić.
