U kolikoj je mjeri kroz proteklo jednogodišnje razdoblje poboljšan ili pogoršan položaj građana srpske nacionalnosti u Šibensko-kninskoj županiji?
Kao krovna organizacija srpske zajednice u ovom području Hrvatske, nastojimo svim našim općinskim i gradskim vijećima pomoći da poboljšaju svoj status, a time i živote naših ljudi. Uozbiljili smo rad, a zahvaljujući SNV-u i natječajima namijenjenima sredinama naseljenima pripadnicima nacionalnih manjina, omogućili smo direktnu pomoć mnogima na ‘terenu’. Za pandemije koronavirusa, posebice u početku prvog vala, preko naših oblika organiziranja do najugroženijih su stizali SNV-ovi paketi pomoći; osim članova vijeća, najveća podrška starijima i nemoćnima bile su tada gerontodomaćice angažirane u sklopu projekta ZaželiNažalost, i dalje je prisutan cijeli niz predugo otvorenih problema. Tako se još sustavno bojkotira postavljanje dvojezičnih ploča u mnogim županijskim naseljima, a još pogubnije od toga je što se osobe srpske nacionalnosti ne zapošljavaju proporcionalno i u skladu sa zakonskim odredbama u državnim ustanovama i poduzećima. U Kistanjama je tako nemoguće da se pripadnica ili pripadnik naše zajednice zaposli na mjestu čistača ili domara, pa nije iznenađujuće što je nedavno otkaz dobila jedina osoba srpske nacionalnosti zaposlena u Nacionalnom parku Krka.
Koji su projekti značajni za zajednicu provedeni u Županiji, poglavito u sredinama u kojima činimo većinu stanovništa?
Kada je riječ o našim općinama oko Knina, moram reći da je u Biskupiji dovršena izgradnja dječjeg vrtića, a u toku je obnova Doma kulture. Područje Ervenika konačno je povezano asfaltnom cestom dugom 12 kilometara, a u Kistanjama je podignut Ruralni poduzetnički inkubator koji se upravo oprema. Svi su ti projekti sufinancirani iz EU-fondova. Kad završimo elektrifikaciju Parčića, posljednjeg našeg sela bez struje, kao najveći će nam problem ostati opskrba brojnih sela i zaselaka u županijskom zaleđu pitkom vodom.
Kakav je bio ovogodišnji odaziv na natječaje kojima se financiraju projekti u sredinama s više od pet posto manjinskog stanovništa i kakvi su, s tim u vezi, rezultati zabilježeni lani?
Zahvaljujući našim saborskim zastupnicima i njihovu dogovoru s premijerom, u posljednje su tri godine mnogi OPG-i i obrti unutar naših općina mogli osjetiti konkretnu pomoć i podršku. Ta je pomoć bila još uočljivija u sredinama u kojima nas je od pet do 30 posto od sveukupnog broja stanovnika. Lani smo dobili više novca nego prethodnih godina, pa mislim da je to smjer u kojem valja ići, a ne trčati za nekakvim donacijama ili darovima oko kojih se samo možemo posvađati premda je njihova vrijednost manja od one koja se ostvaruje putem natječaja.
Jesu li saborski zastupnici iz redova SDSS-a u svom posljednjem mandatu utjecali na razvoj povratničkih krajeva? Može li se predstojeće nedjelje očekivati dobar odziv birača, posebice u 12. izbornoj jedinici?
Upravo su natječaji i tim putem ostvarena sredstava za poboljšanje života i konačno rješavanje infrastrukturnih problema u naseljima zajednice ono što je u najvećoj mjeri obilježilo protekli mandat naših parlamentarnih zastupnika. Državni tajnici i pomoćnici ministara također su odradili odličan posao, a to je, primjerice, rezultiralo dugo iščekivanim početkom elektrifikacije Parčića. Zato ne samo da očekujem velik odziv birača nego i premoćnu pobjedu SDSS-ovih kandidata.
Budući da ste i donačelnik Kistanja, što je novoga u toj općini, odnosno je li ona samoodrživa?
Osim spomenutog opremanja poduzetničkog inkubatora, natječajnim se sredstvima gradi eko-tržnica. Da bismo bili samoodrživa administrativna jedinica, potrebna je daljnja decentralizacija, odnosno važno nam je da naši saborski zastupnici vode računa o tome da se ovakve općine ne svode na razinu nekadašnjih mjesnih zajednica, u konkretnom slučaju – da se Kistanje ne pripoje Kninu. Kad bi do toga došlo, ovdje na sljedećim izborima više ne bi imao tko glasati.
