Na izborima za predsjednika države održanim prošle nedjelje u Čileu u drugi krug ušli su desničarski populist José Antonio Kast i Gabriel Boric, jedan od vođa studentskih protesta za besplatno obrazovanje iz 2011. godine. Kast je dobio 27,9, Boric 25,8 posto glasova, a drugi krug održat će se 19. prosinca. Čileanci su na izborima glasali i za novi sastav donjeg doma parlamenta – Kongresa. Najviše glasova dobila je stranka desnog centra Chile Podemos Más sadašnjeg predsjednika Sebastiana Piñere (25,43 posto), za kojom slijede Boricev Apruebo Dignidad (20,94 posto) i Novi društveni pakt lijevog centra (17,16 posto). Slični su rezultati ostvareni i na izborima za polovicu članova gornjeg parlamentarnog doma. Antonio Kast besprijekorno ispunjava sve kvalifikacije idealnog vođe ekstremne desnice latinoameričkog tipa. Sin je nacističkog oficira Michaela i brat ministra i šefa centralne banke u vrijeme vojne hunte Augusta Pinocheta. I sam José Antonio pristaša je Pinochetove diktature, pobožni katolik, otac devetero djece, protivnik imigracije i ženskih prava koji zemlju želi voditi utabanim neoliberalnim stazama. Gabriel Boric kandidat je progresivne koalicije devet stranaka, među kojima su komunisti, socijaldemokrati i zeleni, a njegov izborni program bazira se na jačanju socijalne države, socijalizaciji mirovinskog sustava, progresivnom oporezivanju, zelenim i feminističkim politikama.

Iako 35-godišnji Boric uživa podršku mlađe, obrazovane populacije, u ostalim demografskim skupinama evidentno su bolje prošle Kastove parole o odsudnoj bitci "između slobode i komunizma". Ishod drugog kruga ovisit će o tome za koga će glasati oni koji su podržali ostale kandidate, dvojicu s desnice i jednu socijaldemokratkinju, no prije svega o izlaznosti, koja je u prvom krugu iznosila samo 47 posto. No Kastova pobjeda u prvom krugu pokazuje da je u Čileu, a samim time i na cijelom kontinentu, splasnuo progresivni elan koji je započeo 2019. protestima protiv ekonomske nejednakosti u kojima su sudjelovali milijuni ljudi. Protesti su iznjedrili i referendum o izradi novog, postpinochetovskog ustava i formiranje široke skupštine za pisanje novog temeljnog dokumenta u koju su ušli i predstavnici ljevice. S obzirom na izrazitu ideološku polariziranost kandidata, ulozi su golemi jer se radi o jednoj od najjačih latinoameričkih ekonomija, s najvećim kreditnim rejtingom i projekcijama ovogodišnjeg rasta BDP-a od čak 12 posto, usto i najvećem svjetskom proizvođaču bakra i jednom od najvećih proizvođača litija.