Građani Čilea u nedjelju su na referendumu odlučili da će odbaciti stari ustav koji je nastao u vrijeme vojne diktature generala Augusta Pinocheta, i to sa 78,24 posto glasova. Na novom ustavu radit će mješovita skupina sastavljena od 155 građana, pri čemu će jednako biti zastupljeni žene i muškarci, kao i pripadnici autohtonih zajednica. Članovi te skupine će biti izabrani u travnju sljedeće godine te bi do 2022. godine trebali napisati novi ustav o kojem će se odlučivati na još jednom referendumu.
Odluku o raspisivanju referenduma za promjenu ustava donio je predsjednik Sebastián Piñera nakon velikih prosvjeda koji su započeli u listopadu prošle godine, kada je čileanska vlada najavila povećanje cijene karata u javnom prijevozu. Zahtjevi prosvjednika su se proširili na reformu obrazovnog, zdravstvenog i mirovinskog sustava te u konačnici izmjenu ustava. Održavanje referenduma prvobitno je bilo planirano za travanj, no odgođeno je zbog pandemije koronavirusa.
Stari ustav, koji je još uvijek na snazi, 1980. godine napisao je Pinochetov savjetnik Jaime Guzmán, a temelji se na neoliberalnoj filozofiji čikaške škole koju je predvodio Milton Friedman. Taj ustav bio je na meti kritika ne samo zbog činjenice što je nastao kao produkt vojne diktature obilježene političkim ubojstvima, mučenjima i egzilima, već i zbog spornog sadržaja. Naime, u njemu se zagovara minimalnu državnu intervenciju i privatizaciju socijalnih usluga te drugih dijelova javnog sektora. Ne uzima u obzir pravo građana na odlučivanje, a nedostaju mu i zaštita prava manjinskih skupina. Zagovornici novog ustava stoga žele jačanje socijalne države, jamčenje prava na vodu i priznanje autohtonih zajednica.
Osim toga, u posljednjih 20 godina pala je stopa siromaštva u Čileu, koji je postao najbogatija država Južne Amerike. No u isto vrijeme je ostao jedna od država s najvećom nejednakošću, pa građani koji su glasali za odbacivanje Pinochetove ostavštine očekuju ravnopravniju raspodjelu bogatstva. Ipak, oni koji se protive promjenama upozoravaju da bi period od dvije godine, unutar kojeg bi trebao nastati novi ustav, mogao donijeti novu ekonomsku nestabilnost.
