Otprije nekoliko mjeseci, tristotinjak stanovnika povratničkog sela Kusonje kod Pakraca napokon uživa u blagodatima gradskog vodovoda: prije nego li je profunkcionirao, ljudi su muku mučili s vodom, jer su bili priključeni na tri lokalna vodovoda sprovedena u drugoj polovici prošlog vijeka od lokalnih izvora. Zdravstvenu ispravnost vode nitko nikad nije kontrolirao, a posljednjih su godina ti izvori sve češće bili na najnižim razinama, što bi uzrokovalo nestašice. Osim toga, svaki kvar uslijed dotrajalosti cijevi i drugih vodovodnih elemenata mještani su morali otklanjati o svom trošku i u svojoj režiji. Tako je bilo većini, jer je samo mali dio sela bio priključeni na gradsku komunalnu vodoopskrbnu mrežu.
- Vodovod je građen prije sedamdesetak godina samodoprinosom i radnim akcijama, kad je selo imalo oko hiljadu stanovnika. Dakle, sami smo kopali trasu i uplaćivali za materijal - priča Milan Kozlović, predsjednik pakračkog VSNM-a koji. Osam godina obavljao je funkciju vijećnika Mjesnog odbora Kusonje, od čega je punih sedam bio predsjednik tog tijela lokalne uprave.
- Vodoopskrbni kapaciteti kasnije su prošireni gradnjom drugih vodovoda, ali nitko nije bio odgovoran za njihovu ispravnost i zadužen za otklanjanje kvarova, pa se nerijetko tražio netko tko bi ih popravio, a plaćanje takvih radova se izbjegavalo. Ni u održavanje se nije ulagalo, pa je to rezultiralo čestim nestašicama vode, što je posebno pogađalo mlađe porodice s djecom koje su u Kusonje doselile posljednjih godina. Sada u pet kuća živi čak dvadesetero djece. Te obitelji ovdje imaju svoje OPG-ove kojima je voda također nasušno potrebna. Osim toga, potrošnja vode raste i radi stočarstva te prilikom sezonskog pečenja rakije. Stoga smo rado prihvatili prijedlog da nas se priključi na gradski vodovod, pogotovo što nam je Grad Pakrac subvencionirao 50 posto troškova. Sada Kusonje, izuzevši jednu ulicu prema Pakracu kojoj priključenje tek predstoji, imaju gradsku vodu. Jasno, stižu im računi za potrošeno, ali u slučaju kvara znaju tko ga je dužan otkloniti – kaže Kozlović. Napominje da se već radi i na odvodnoj mreži, odnosno kanalizaciji, a u planu je i promjena cijevi u sklopu postojećih, lokalnih vodovoda.
- Bez vode nema života. Kad uslijed kvara ili niske razine izvora ne bi bilo vode, morali smo ići do rijeke Pakre puniti burad ili posuđivati vodu od komšija što žive u nižem dijelu sela. Za piće bismo često morali kupovati vodu iz cisterne. Zahvaljujem pakračkoj gradonačelnici Anamariji Blažević i njezinu zamjeniku Nikoli Ivanoviću što su nam godinama pomagali u 'krpanju' lokalnog vodovoda i naposljetku pomogli da dobijemo gradski, sa zdravstveno ispravnom, kvalitetnom vodom u dovoljnim količinama. Doduše, svi koji su bili priključeni na jedan od lokalnih vodovoda morali su prvo o vlastitom trošku iskopati šahtove za ugradnju vodomjera i regulatora pritiska, kao što su sada obavezni pet kubika vode plaćati 110 kuna, ali najvažnije je da ljudi sada imaju dovoljno vode u svakoj prilici kad im zatreba – kaže nam kusonjački penzioner Radovan Slavujević.
U priču se uključuje Nikola Ivanović, podsjećajući nas da su lokalni vodovodi bili problematični i radi ratnih razaranja te nebrige u poraću.
- Loše stanje se još više pogoršalo lani, kad trećina mjesta uopće nije imala vode, a viši dijelovi sela koji su bili priključeni na drugi vodovod često bi ostajali bez nje. Budući da su Kusonje najveće i najbrojnije povratničko selo u pakračkom kraju, infrastruktura je bila sve opterećenija, pa je vladao veliki interes da se ondje uvede gradski vodovod, no valjalo je pričekati da mjesto bude uklopljeno u aglomeraciju Pakrac – Lipik. Radovi na gradskom vodovodu stoga su započeli lani, da bi voda iz njega u Kusonjama potekla prije četiri mjeseca – kaže Ivanović.
Gradski se vodovod napaja s vodocrpilišta Šumetlica: naravno, Kusonjčanima koji su se odlučili priključiti na njega prekinut je dotok vode s lokalnih izvora. Osim toga, nije bilo mogućnosti pojedinačnog izbora vodovoda, jer svi korisnici istog cjevovoda moraju biti priključeni i na isti izvor. Budući da pakračke vlasti imaju obavezu svim stanovnicima gradskog područja osigurati priključenje na javnu vodoopskrbnu mrežu, sufinancirale su Kusonjama dio troškova, što je bilo od velike važnosti za brojna samačka domaćinstva i ona s nižim primanjima. Osim toga, Vode Lipik su se kao nositelj projekta odrekle dijela naknada i troškova vezanih uz ugradnju vodomjera i druge opreme.
Dio anglomeracije Lipik - Pakrac
Kusonje su tek jedno od naselja obuhvaćenih projektom "Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Lipik-Pakrac": ukupne vrijednosti 191 milijun kuna, s jedanaest je milijuna sufinanciran sredstvima tzv. Kohezijskog fonda EU-a. Nositelj tog projekta je komunalno poduzeće Vode Lipik, a njime je obuhvaćena rekonstrukcija, dogradnja i znatno proširenje vodoopskrbne mreže. Uz ostalo, u sklopu projekta je izgradnja 4,1 kilometra novog dovodnog cjevovoda Pakrac-Lipik, rekonstrukcija sedam kilometara dovodnog cjevovoda Gaj-Dobrovac te rekonstrukciju 25,1 kilometra mreže na drugim dionicama. Također, predviđeno je i ukupno 56 kilometara sustava odvodnje te izgradnja 18 crpnih stanica. Osim Kusonja, projektom su obuhvaćeni dijelovi Pakraca, Prekopakre, Kusonja, Filipovca, Lipika, Dobrovca, Japaga, Gaja, Kukunjevca i Donjeg Čaglića.
