Četrdeset jednogodišnji poljoprivrednik Miroslav Subotić iz Gornjih Kusonja u Općini Voćin, uzgaja stotinjak ovaca za mužnju i njihov pomladak, a od prije tri godine ima šest krava u sustavu krava-tele. Za sve njih proizvodi hranu na 50 hektara od kojih je osam državnih i svi su rascjepkani. Zemlja je neplodna, tlo kiselo, izloženo eroziji i u većini slučaja pod nagibom. Godinama neobrađivana, puna je panjeva i žila, pogodna tek za pašnjake i livade. I ono malo žitarica, ako negdje niknu, na meti su divljači. Iz tih razloga, njegovo selo i cijeli kraj bili su svrstani u područja sa značajnim prirodnim ograničenjima što je poljoprivrednicima nosilo 120 eura dodatnih poticaja po hektaru godišnje.

Međutim, novim Pravilnikom o određivanju područja s prirodnim i ostalim ograničenjima, Voćin je među 58 općina i gradova (Petrinja, Virovitica, Karlovac, Daruvar, Pakrac, Okučani, Đulovac, Sirač, Brestovac...) trajno izbačenih s te liste pa su brojni proizvođači ostali bez potpore koja im je osiguravala ekonomično poslovanje.

- Ta nam je subvencija pokrivala manjak koji nastaje otežanim uvjetima gospodarenja. Većina moje zemlje je pod velikim nagibom pa na njoj nisam mogao raditi kombajnom. Prilikom baliranja sijena, sve bale bi završavale na hrpi jer bi se kotrljale nizbrdo. Na iskrčenim dijelovima je pijesak pa tamo ne može uspjeti ni pašnjak. Divlje svinje su mi preorale nasade kukuruza i ječma. Neki dan na livadi trideset jelena je paslo pa se tamo nema što kositi. Imanja moramo ograđivati električnom ogradom koja nije dovoljno učinkovita jer ju divljač probija. To nam stvara dodatnu štetu i troškove – nabraja probleme Subotić.

Mjesto je brdovito, nepristupačno, sve je teže nego na ravnici. Ne znam čime su se autori pravilnika rukovodili, ali ovako će otjerati i ovo malo mladih, kaže Saša Pejanović

Prema sada važećem Pravilniku iz 2019. godine, tri su kategorije područja s ograničenjima u kojima su poljoprivrednici uz izravna plaćanja dobivali dodatne novce, svojevrsnu položajnu rentu: u gorsko-planinskim područjima 226 eura po hektaru, područjima značajnih prirodnih ograničenja 120 eura i u područjima s posebnim ograničenjima 82 eura po hektaru. Novim Pravilnikom neke su jedinice lokalne samouprave potpuno izbačene, neke su pale u nižu ili se popele u višu kategoriju, a neke koje nisu bile na listi, sada su uvrštene. Najbolje će proći oni iz općina i gradova koje do sada uopće nisu bile na listi područja s ograničenjima, njih 36.

U nižu kategoriju premješteno je 46 općina i gradova, među njima Benkovac, Obrovac i Slunj koji je 2019. izbačen s liste gorsko-planinskih područja, a sada i iz značajno prirodnih ograničenja. Slunjani su zato na e-savjetovanju ispisali najviše opširnih komentara, a svi s jednim pitanjem: Zašto smo pali u nižu kategoriju kada je situacija gora nego prije? Analize tamošnjeg tla unatrag nekoliko godina pokazuju vrlo veliku kiselost te osiromašenost fosforom i kalijem, a proizvodnju ograničava i smanjena plodnost koja nastaje riječnim ispiranjem dubljih krških slojeva.

Poljoprivrednici smatraju da je, najblaže rečeno, neobično da su dvije ili tri susjedne općine svrstane u različite kategorije. "Koja su to biofizička ograničenja koja su umanjila uvjete proizvodnje u Krnjaku, ostala ista u Vojniću, a nestala u Dvoru na Uni?", napisala je konzultantica Ljubica Šolić i ustvrdila kako nije moguće da se u četiri godine dogodi značajna promjena u kojoj bi susjedne općine potpale pod takva odstupanja. Slično je i u Virovitičko-podravskoj županiji: Općina Sopje izostavljena je s liste, a susjedne, Slatina i Čađavica ostaju iako imaju iste agro-pedološke uvjete. Voćin je izbačen, a na listi su ostala ili su ubačena mjesta s plodnim tlima u nizinama gdje je znatno lakše obrađivati zemlju.

Subotić smatra da je do velike nepravde došlo jer autori Pravilnika nisu izašli na teren uvjeriti se u stvarno stanje nego su ga pisali na osnovu dobivenih statističkih i birokratskih podataka. Nije uzeta u obzir činjenica da zemlja u voćinskom kraju, zbog rata i odlaska srpskog stanovništva, gotovo tri desetljeća nije bila obrađivana i da još godinama, nakon što je očišćena od šikara, neće donositi očekivane rezultate. Nije uzeta u obzir ni dislociranost od urbanih središta i da poljoprivrednici po naftu moraju voziti tridesetak kilometara do prve benzinske postaje.

Autori Pravilnika nisu izašli na teren – Miroslav Subotić

- Kažu nam da smo napravili bum sa širenjem i da sada nas nekolicina ima više obradivih površina, ali to je zato jer više nema malih vlasnika, svi su otišli ili odlaze. Mi smo kupovali pojedinačne napuštene parcele od ljudi koji se ne žele vratiti. Napornim radom, krčenjem i vađenjem panjeva, privodili smo ih svrsi tako da ne stoji ni prigovor da smo je kupili za jeftine novce. Nije ta zemlja bila nimalo jeftina. Morali smo platiti bagere, zatrpavati panjeve, a u konačnici dobili zemlju koja nije plodna ni dobra – objašnjava Subotić. Naš je sugovornik zabrinut za budućnost svoje obitelji, suprugu i troje djece, jer proizvodnja sada sigurno neće biti rentabilna. Mlijeko je donedavno prodavao prerađivačima na otoku Pagu kojima se više nije isplatilo dolaziti na Papuk po sirovinu, a sada ga prodaje Vindiji.

- Od 2016. kada sam krenuo u proizvodnju do danas, cijena mlijeka od 7, 5 do 10 kuna nije se mijenjala, a troškovi su znatno poskupjeli. Cijena janjadi onda je bila 20, sada ide do 30 kuna, ali to je obzirom na inflaciju beznačajno. Ne možemo prodati ni viška sijena, ako nam slučajno ostane. Bili su to nedavno kupci iz Slovenije. No nisu ga htjeli uzeti jer ga konji ne smiju jesti ako po njemu ide divljač jer postoji opasnost od metilja – kazuje Miroslav.

Mladi poljoprivrednik Saša Pejanović šest godina se bavi proizvodnjom lješnjaka, oraha i šljiva. Krenuo je iz znatiželje na tri jutra djedovine, a onda se hobi pretvorio u ljubav i ozbiljan posao na desetak hektara. Kupio je prvi hektar zapuštene površine obrasle šikarom, iskrčio ga i podigao nasad, a onda nastavio kupovati zemlju od ljudi koji su otišli.

Prvo je donesen akt, pa je tek onda pušten u javnost, a potpisan je iste noći kada je završeno javno e-savjetovanje iz kojeg nije uvažen ni jedan prijedlog, kaže Igor Pavković

- Nije nama ovdje teško raditi, ali mjesto je brdovito, nepristupačno, sve je teže nego na ravnici. Ne znam čime su se autori pravilnika rukovodili, ali na takav način će otjerati i ovo malo mladih ljudi koji su ovdje ostali. Nisam htio prodati djedovu zemlju nego krenuti njegovim stopama, računajući da se od rada na njoj može dobro živjeti. Obitelj, suprugu i dvoje djece od tri i pet godina vidim ovdje ali nesigurnost koju donose učestale promjene, utjecat će na konačnu odluku. Od moje generacije jedini sam ja ostao. Svi drugi su otišli - kaže Pejanović.

Igor Pavković, dožupan iz redova srpske nacionalne manjine Virovitičko-podravske županije, ali i poljoprivrednik iz Hum Varoši, obrađuje oko sto hektara zemlje. Sedamdeset posto su livade i pašnjaci, a ostalo nasadi žitarica. Sve je u ekološkoj proizvodnji pa dobivenom hranom hrani stoku - 50 grla simentalaca, 40 krava, desetak junica i telaca, malo ovaca i svinja. Ima dva hektara voćnjaka, više za svoje potrebe jer nema dovoljno radne snage, a ni tržišta gdje bi voće plasirao i prodao.

- Studija Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koju je naručilo Ministarstvo poljoprivrede, vrijedna oko šest milijuna kuna, nepravedna je prema mnogim područjima. Neobično, prvo je donesen akt, pa tek onda pušten u javnost, a potpisan je iste noći kada je završeno javno e-savjetovanje iz kojeg nije uvažen ni jedan prijedlog. To može implicirati da je javno savjetovanje organizirano samo da se zadovolji forma. Trajalo je od 16. do 27. veljače, pristiglo je ukupno 107 komentara. Istina, krčenjem je u voćinskoj općini došlo do povećanja oraničnih površina, ali se na njima još najmanje pet godina ne mogu očekivati zadovoljavajući rezultati. Indikativno je da su izbrisane sve općine s brdskog područja Slavonije. U svima njima i laik vidi da imaju problema s gospodarenjem. Općina Voćin ima šest stanovnika po četvornom kilometru, ako to nije dovoljan pokazatelj koliko je teško tu živjeti, onda ne znam što je – odrješit je Pavković.

Naši sugovornici ističu da je bivši Pravilnik bio puno objektivniji. Sumnjaju da se ovakve stvari dogovaraju za stolom u nečijem interesu, navode kako su političarima puna usta ruralnog razvoja, a kad treba nešto konkretno napraviti onda to ne učine. Sada će teže prolaziti na natječajima jer više neće imati dodatne bodove koje su imali po osnovi područja s težim uvjetima gospodarenja.

Izbrisane su sve općine s brdskog područja Slavonije – Igor Pavković

Pravilnik je izazvao buru nezadovoljstva brojnih poljoprivrednika, načelnika općina, gradonačelnika te LAG-ova i udruga. U Petrinji je organiziran veći prosvjed na kojem su okupljeni poljoprivrednici s cijele Banije. O problemu je bilo riječi i na tematskoj sjednici saborskog Odbora za poljoprivredu. Tamo je istaknuto da je Studija rađena na temelju podataka prikupljenih 2015. za kategoriju "organska tvar u tlu", i to na svega 46 lokacija u Hrvatskoj, od kojih se 34 lokacije odnose na travnjake, dvije na trajne nasade, a samo deset na oranice te da Pravilnikom nisu obuhvaćeni kriteriji niskih temperatura i suša koji su sastavni dio Ažuriranih smjernica za primjenu zajedničkih kriterija za identifikaciju poljoprivrednih područja s prirodnim ograničenjima. Saborska zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov pozvala je nadležne da razmotre reviziju kategorizacije iz sporne studije. Pokrenuta je i peticija kojom se traži revizija Studije i stavljanje novog Pravilnika izvan snage do njenog okončanja, a potpisivat će se do 30. travnja. Zahtjevi će biti predani Ministarstvu poljoprivrede i saborskom Odboru za poljoprivredu.

U Ministarstvu poljoprivrede tvrde da je odluka o određivanju područja donesena uz poštivanje rezultata Studije rađene prema metodologiji Europske komisije, a što je i u skladu sa Strategijom razvoja poljoprivrede. Tim je područjima u prethodnom programskom razdoblju bilo namijenjeno ukupno 400 milijuna eura što, kako tvrdi ministrica Marija Vučković, nije rezultiralo očekivanim ciljevima. U novom programskom razdoblju planiran je iznos od 230 milijuna eura. S predstavnicima jedinica lokalne samouprave održan je sastanak, na kojemu je dogovoreno kako će se pristupiti izradi detaljnijih pedoloških karata, a potom analize i prema potrebi reviziji Studije, dok će se u prijelaznom razdoblju poljoprivrednicima osigurati kompenzacijska nacionalna potpora.

Igor Pavković, međutim, tvrdi da kompenzacijske mjere kao kompromis ne mogu biti adekvatna zamjena za ono što poljoprivrednici dugoročno gube.

- Ministrica se pozvala na Europsku komisiju koja je nas je navodno prisilila na postupak. Vlada se obavezala da će kompenzacijske mjere ići iz nacionalnog proračuna. Zbog čega mi sada moramo koristiti nacionalni novac kad imamo mogućnost pristupa europskom? Osim što su europska sredstva  povoljnija za državu, povoljnija su i za poljoprivrednike jer su sigurnija i stabilnija. Osim toga sva su ta sredstva namijenjena ruralnom razvoju, ne samo poljoprivrednicima, već i općinama, institucijama, kulturno-umjetničkim društvima i vatrogascima što je omča na vratu. Mjere još nisu javno objavljene pa ne znamo što one točno donose, ali previđene su za razdoblje do maksimalno do tri godine, taman toliko da narod prestane pričati o poticajima koje smo do sada imali – zaključuje Pavković.