Bez obrazovanih Romkinja nema napretka ni izlaska iz siromaštva i diskriminacije, zbog čega treba potaknuti što više žena da završe srednju školu i upišu se na fakultete, poruka je koja se više puta čula na završnoj konferenciji projekta "Obrazovane Romkinje, osnažene romske zajednice" održanoj 7. novembra u prostorijama Saveza Roma RH "Kali Sara".

Po riječima Suzane Krčmar, predsjednica Saveza Roma kao partnera u trogodišnjem projektu, bez obrazovanja nema napretka u romskoj zajednici. Romkinje drže sve kutove kuće, rijetko rade izvan nje i manje su obrazovane od romskih muškaraca. No, to se mijenja jer je svake godine sve više upisa na fakultete ili u četverogodišnje srednje škole, kazala je, podsjetivši da su u okviru projekta u šest hrvatskih županija organizirani ciklusi višednevnih radionica o društvenom položaju žena i važnosti obrazovanja za romsku zajednicu na kojima je sudjelovalo 200 mladih Romkinja, starosti od 11 do 25 godina.

- Obrazovane Romkinje mogu pomoći djeci kod učenja, lakše se zaposliti na zahtjevnom tržištu, ekonomski pomoći obitelj i uključiti se u političke i društvene tokove - rekla je

Krčmar, ističući da usprkos završenom školovanju mnoge Romkinje ne dobivaju priliku za posao.

Saborski zastupnik Veljko Kajtazi ocijenio je da predrasude, stereotipi i diskriminacija prema Romima vjerojatno nikad neće nestati, ali da treba učiniti sve kako bi ih smanjili.

– Radionice su također otvorile teme rodno uvjetovanog nasilja, siromaštva i prevencije maloljetničke trudnoće, a na obrazovanju Romkinja i Roma treba raditi od predškolske dobi - istaknuo je i naglasio da bi djeca trebala biti upisivana u vrtiće kako bi stekla znanja i romskog i hrvatskog.

Upozorio je na primjere diskriminacije, od svojevremenog posebnog ulaza u vrtiće i škole za romsku djecu pa do ankete u jednom mjestu u kojem je i romsko naselje gdje je 42 posto odraslih i 50 posto djece za to da se Rome istjera iz zemlje.

Naglasio je i velik doprinos Vlade RH poboljšanju položaja Roma, zbog čega je nekoliko dana ranije na obilježavanju Dana romskog jezika premijer Andrej Plenković dobio medalju "Romska majka".

Učesnice i učesnici završne konferencije (Foto: Nenad Jovanović) 

- Naš grad će uskoro imati univerzalan pristup dječjim vrtićima, što bi uvelike pomoglo romskim obiteljima. To znači da će svako dijete imati pristup vrtiću, neovisno o tome jesu li mu roditelji zaposleni ili nisu - rekla je pročelnica Ureda za socijalnu zaštitu Grada Zagreba Lora Vidović.

- Grad Zagreb je ove školske godine dodijelio sto stipendija za romske učenike i 20 za studente, u iznosu od 360, odnosno 500 eura, što je značajno povećanje i po broju i po iznosima stipendija. Oko 55 posto primatelja ovih stipendija su djevojke, što pokazuje da su motiviranije za ostanak u sustavu obrazovanja - istaknula je Vidović.

- Mjera razvijenosti i civiliziranosti društva nije visina BDP-a ili proizvodnja dobara nego sposobnost da se detektiraju oni najslabiji i najranjiviji - rekao je potpredsjednik Hrvatskog sabora Davorko Vidović, ističući da su Romi u Hrvatskoj 17 puta manje pismeni od većine stanovništva. Ni jedna manjina ne može biti drugotna, Romkinje su izložene trostrukoj diskriminaciji - nacionalnoj, rodnoj i starosnoj zbog čega projekt nije važan samo za Rome, nego i za hrvatsko društvo u cjelini, istaknuo je.

- Kao žena i pripadnica nacionalne manjine, jako dobro razumijem izazove s kojima se suočavaju mlade Romkinje - rekla je potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga.

- S jedne strane, žene u našem društvu nisu postigle punu ravnopravnost, a s druge strane manjinske su zajednice često patrijarhalne i nerijetko zatvorene za puni razvoj žena, njihovo obrazovanje i zapošljavanje. Ovaj projekt podiže vidljivost i uključuje Rome u društvo – naglasila je Šimpraga i navela niz Vladinih programa usmjerenih ka boljem položaju Roma.

Anja Šimpraga (Foto: Nenad Jovanović)

U nastavku rada, organizirano je nekoliko panela na kojima su predstavnici državnih organa i institucija govorili o brojnim aspektima položaja Roma i potezima koji bi ga olakšali. Između ostalog, pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter navela je brojne vidove diskriminacije, uključujući vjersku i imovinsku. Naglasila je značenje i uspjeh projekta, ističući da bi na tim radionicama trebalo biti daleko više od 200 žena. Što se tiče osnovnoškolskog obrazovanja, stanje se popravilo pa osnovne škole završava 95-98 posto djece, ali se u srednju školu upisuje 36 posto muških i 26 posto žena koje se odlučuju na trogodišnje zanatsko obrazovanje. Uz to, u šest škola u Međimurju postoje segregirani razredi, rekla je.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić navela je da se ovim projektom

uz osnaživanje djevojaka vrši i osnaživanje udruga. Nandor Čapo, čelnik uprave za nacionalne manjine u Ministarstvu znanosti i obrazovanja govorio je o ideji o obaveznoj dvogodišnjoj predškoli i ukazao na nedostatak vrtićkih odgojitelja i nastavnog kadra u školama.

Učesnice u projektu upoznale su prisutne sa stanjem na terenu.

- Željela sam da Romkinje čuju ono što se ne govori u obiteljima. Oko 50 posto njih rodi kao maloljetnice, a četiri Romkinje rodile su sa 10-14 godina. Skoro sve rađaju u bolnici, ali ne idu na redovne preglede - rekla je Anesa Šabani, koja kao primalja radi u jednoj od zagrebačkih bolnica, dok je Talita Jašarević kazala da taj projekt ne mijenja život samih djevojaka, nego i njihovog potomstva.

Po riječima Marice Petrović iz manjinskog romskog vijeća Osječko-baranjske županije u Baranji je vladao veliki interes za radionice. Roditelji su bili ponosni što ih djeca pohađaju, a djevojka pitaju kad će biti nove, rekla je.

- Ovaj projekt je tek početak. Još uvijek postoje zastrašujuće distance i diskriminacija prema Romima - konstatirala je voditeljica projekta Suzana Kunac, ističući da bi fokus trebao biti stavljen na osnovne škole, odnosno uvođenje romskog jezika i kulture te zdravstvenog odgoja.