Na mjesnom groblju u Mariji Gorici, mjestu kod Zaprešića, 25. aprila održana je komemoracija u znak sjećanja na stradanje grupe od preko 40 Roma i Sinta u obližnjem selu Hrastini koje su u noći s 24. na 25. aprila 1945. godine ubili pripadnici Prvog ustaškog obrambenog zdruga tzv. luburićevci. Komemoracija je održana kod spomenika iz 1977. koji je lani obnovio Savez Roma "Kali Sara", u suradnji s općinom Marija Gorica i saborskim zastupnikom Veljkom Kajtazijem.
Pozdravljajući okupljene koji su se okupili po kišnom i hladnom vremenu, Robert Korenić iz Kali Sare istaknuo je Marija Šimunkovića i Đorđa Mihovilovića, historičare koji su istražili i u svojoj knjizi opisali zločin u Hrastini.
- Njihov vrijedan historiografski rad potaknuo je saborskog zastupnika Kajtazija da inicira obnovu spomenika na osnovu potpisanih sporazuma sa Savezom antifašističkih boraca i antifašista (SABA RH) i nositeljicom autorskih prava na spomenik Renatom Grgas, suprugom Dragutina Grgasa, autora originalnog spomenika. Prije 79 godina na ovom su mjestu pokopani posmrtni ostaci žrtava jednog od najvećih ustaških zločina nad Romima izvan jasenovačkog koncentracijskog kompleksa. Više od 40 osoba, Roma, Sinta, trudnica, djece, žena i muškaraca pod okriljem noći lišeno je života samo par tjedana prije oslobođenja zemlje. Bili su artistička, cirkuska skupina koja je u tmurnim ratnim vremenima donosila radost u sela i gradove, među stanovništvo umorno od rata, okovano u okvire teške svakodnevice NDH - rekao je Korenić.
Naglasio je da su članovi stradale grupe braće Winter u konstantnim migracijama rađani u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Poljskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Jugoslaviji.
- Njihova putovanja zaustavljena su nedaleko od mjesta na kojem stojimo kad su došli u kontakt s utjelovljenjem najgorih nazora u povijesti naše zemlje. Prije zločina natjerali su ih da pred njima nastupe. Kako se morao osjećati Stefan Winter, vođa ova skupine? Njemački veteran iz Prvog svjetskog rata. Izbjegao je sudbinu svoje familije, svojih drugova tako što se sakrio. Kada su ustaše otišle, došao je u Mariju Goricu i saznao istinu - istaknuo je Korenić.
Okupljenima se obratio i zastupnik Veljko Kajtazi.
- Kad sam bio u ovdašnjoj osnovnoj školi na promociji knjige o ovom pokolju, rekao sam da ću sve učiniti da groblje i spomenik, koji je tada bio u jako lošem stanju, budu drugačiji i u tome smo uspjeli. Već smo tri puta organizirali komemoraciju i vjerujem da će ona biti tradicionalna - rekao je Kajtazi.
Naglasio je da su sporazumima sa SABA RH omogućili da Kali Sara počne održavati sva groblja u Hrvatskoj na mjestima na kojima su Romi pobijeni jer su bili drugi i drugačiji.
Podsjetio je kako je nakon jasenovačkog proboja 22. travnja za dva dana došlo do masakra Roma za koje se dugo godina nije znalo da su bili Romi, jer su imali drugačija imena.
- I dan danas doživljavamo da mnogo Roma mijenja imena i prezimena da bi opstali u sredinama u kojima se nalaze, pa čak i djetetu kad se rodi daju imena koja nosi većinsko stanovništvo - rekao je Kajtazi i naglasio da još 2012. nitko nije sanjao da će biti organizirane komemoracije za Rome u Uštici, a da je to postignuto zahvaljujući podršci Vlade premijera Plenkovića.
Skupu su prisustvovali i predstavnici Vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba, posebna savjetnica predsjednika Vlade za pitanja Holokausta, suzbijanje antisemitizma i odnose sa židovskim zajednicama Sara Lustig, savjetnica ministra vanjskih i europskih poslova Romana Kuzmanić-Oluić, ravnatelj Javne ustanove Spomen područja Jasenovac Ivo Pejaković…
Podsjetimo, članovi ove artističke grupe uspješno su se skrivali dok nisu stigli u Mariju Goricu i tamo održali nekoliko predstava. Njih je primijetila grupa luburićevaca. Ubijena su najmanje 43 člana grupe, među kojima su bile žene, djeca i trudnice. Dio ih je zakopan u obližnjoj gnojnici, a ostali zapaljeni u štali. Ustaše su još nekoliko dana čuvale to mjesto kako bi prikrile zločin, ali su se kasnije razmetali onim što su ukrali. Na kraju rata žrtve su ekshumirane i pokopane na groblju.
