Komemoracijom u selu Plavnom i zaseoku Grubori pored Knina odana je u petak pošta srpskim civilima ubijenim u tom kraju 1995. godine, za vrijeme akcije Oluja i nedugo potom. Posrijedi su bile 32 žrtve, od kojih je šest u Gruborima, uglavnom staraca, smaknuto tjednima nakon Oluje.
Taj slučaj i njegov pravosudni epilog postali su možda najpoznatiji primjer osvetoljubivosti ratnog pobjednika i zataškavanja zločina koje su pritom izvršili pripadnici Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova RH. Grubore su u crno zavili specijalci iz ATJ Lučko, kao što je i na sudu dokazano, ali za to svejedno dosad nitko nije pojedinačno kažnjen.
Nakon službe koju su održali svećenici Srpske pravoslavne crkve ispred krstova u Plavnom i Gruborima, generalni sekretar Srpskog narodnog vijeća Saša Milošević pred okupljenima prisjetio se kako je u svojstvu službenika Ureda za ljudska prava Ujedinjenih naroda došao na mjesto zločina neposredno nakon počinjenja 25. avgusta.
- U Grubore smo došli bez namjere - opisao je Milošević - jer bili smo u susjednom zaseoku, mislim Zečevićima, vidjeli dim i čuli pucnjeve sa susjednog brda i krenuli prema tome. Ja sam zapravo tek kasnije naučio da se to mjesto zove - Grubori. Na uskom izlazu iz sela jedva nas je mimoišlo nekoliko policijskih džipova … gledali smo se hladno i prazno kroz prozore auta, a moj iskusniji kolega iz UNHCR-a požurio je zapisati njihove registracije- kazao je Milošević.
U spomen svojih mrtvih (Foto: Sandro Lendler)
Pedantnost nije mnogo pomogla, o čemu svjedoči rezime na kraju govora SNV-ova sekretara: dvojica optuženih su oslobođeni, a treći je počinio suicid, mada su dobro poznate indicije da je ubijen kad je odlučio u istrazi nastupiti kao svjedok-pokajnik. Po zapovjednoj liniji, međutim, ništa manje nisu interesantni primjeri dvojice generala HV-a. Jedan od njih, tadašnji upravitelj kninskog područja, jedan je od najvećih hrvatskih poduzetnika, poznat po trgovini naftom i zapošljavanju. Drugi, zapovjednik inkriminirane jedinice koji je između ostalog diktirao lažne izvještaje u ovom predmetu, ugledan je član Hrvatskog sabora. Oslobođen je na sudu, ali je kasnije on tužio državu, tražeći odštetu, te mu je 2017. bilo nepravomoćno dosuđeno 75 tisuća kuna.
Potpredsjednica Vlade RH Anja Šimpraga, članica Samostalne demokratske srpske stranke, stavila je pak težište u svom govoru na obnovu Grubora, podsjetivši okupljene uzvanike i mještane kako je prošle godine na tome mjestu rekla da će uskoro tu biti uključeno i prvo svjetlo, nakon toliko godina.
A sjećamo se, dodala je, da je nakon grozota rata i administracija tvrdila da Grubori ne postoje više, da se ne može dobiti dokumente u kojima stoji da je mjesto prebivališta ili rođenja Grubori.
“ No svjetlo, nastavila je, danas ponovno sija „i u kućama i u očima Gruborana.“ Također, napomenula je da su svi svjesni što su prije toga u tom istom kraju doživjeli pripadnici hrvatskog naroda, ali da „nepravde i zlo ne mogu biti opravdanje za niti jedan zločin, s jedne ili druge strane.“
Stoga je Šimpraga zaključno uputila apel:
- Neka nam posebna snaga zajedničkih komemoracija bude svima put u rješavanju odnosa. I kada vam okrenu leđa nemojte ustuknuti, to neka učine oni koji nisu spremni prihvatiti da su Hrvati i Srbi upućeni jedni na druge, i da gradimo društva gdje je različitost bogatstvo, a komšije prijatelji – kazala je.
Prisutnima se zatim obratio Veran Matić, specijalni izaslanik predsjednika Republike Srbije za rješavanje pitanja nestalih lica.
- Ove godine - obratio se on Gruboranima - ponovo ste domaćini, posle skoro 30 godina od kada ste morali da napustite svoj rodni dom i rođake koji su surovo pobijeni, a kuće spaljene i razorene. Iako su pala obećanja o obnovi kuća pre tri godine, bilo je teško poverovati da će se to i dogoditi. Evo, ipak danas imate deset kuća pod krovom i još u planu izgradnje. To je neka vrsta podviga, moramo priznati, i Srpskog narodnog vijeća, SDSS-a i Vlade Republike Hrvatske (...) Nisam došao ovde da pametujem. I u Srbiji postoje ovakvi ili slični primeri. I za sve naše zemlje vredi isto, da se moramo sa zlom u našim redovima izboriti, da zločini moraju biti kažnjeni, javno stalno osuđivani, moraju postati deo narativa naših institucija na svim nivoima od porodice, škole, nauke, naše svakodnevice. Ako se prepustimo da nam politike i društvene odnose kreiraju oni koji nisu procesuirani za zlo koje su činili, onda će nam se zlo i ponavljati u sve drastičnijim oblicima, i to ne samo između naših naroda, već i unutar njih. Obnova sela mora da prekine tu neprijatnu tišinu - kazao je pored ostalog Matić.
Anja Šimpraga, Branko Bačić i Veran Matić (Foto: Sandro Lendler)
Konačno, s novinarima je poslije ceremonije porazgovarao Branko Bačić, potpredsjednik Vlade RH, rekavši da je došao izraziti žaljenje obiteljima žrtava zločina u Gruborima, te da je njihovu bol neophodno razumjeti ako želimo gradnju uključivog društva i povjerenje između različitih nacionalnih skupina.
Pojasnio je da nakon 10 obnovljenih gruborskih kuća slijedi preostalih 10, iako će ih osam ustvari biti sagrađeno na drugome mjestu, nedaleko starih, zbog praktičnije procedure, a obnova će pored toga sadržavati i gradnju nove komunalne i prometne infrastrukture. Na pitanje o tome kako je država podbacila u pravosudnom aspektu, kad je riječ o Gruborima, Bačić je odgovorio da poštuje trodiobu vlasti, ali i da očekuje izvršavanje neophodne procedure i kažnjavanje počinitelja ovog te drugih zločina, s bilo koje strane.
Komemoraciji su prisustvovali još i župan šibensko-kninski Marko Jelić, kninski gradonačelnik Marijo Ćaćić, drniški gradonačelnik Josip Begonja, saborski zastupnik SDSS-a Boris Milošević, veleposlanik RH u Srbiji Hidajet Biščević, i mnogi drugi. Skup je organiziralo Srpsko narodno vijeće i Vijeće srpske nacionalne manjine Šibensko-kninske županije.
