U srpnju 2022. godine sedam obitelji romske nacionalnosti deložirano je s rubnog dijela zagrebačkog naselja Struge temeljem sudskog naloga, nakon parnice i ovršnog postupka koji je radi iseljenja pokrenula naftna kompanija INA kao vlasnica tog zemljišta. Odlukom Grada Zagreba pedesetak zagrebačkih Roma, koji su u tom naselju živjeli od 1960-ih godina, a zadnjih nekoliko u improviziranim potleušicama, bez struje, vode (s tek jednom dvorišnom pumpom) i kanalizacije, preseljeno je u prihvatilište za beskućnike u Kosnici i u hostel Arena u Remetincu. Taj je smještaj trebao biti privremen, kako su u to vrijeme najavili predstavnici Grada, obećavši obiteljima da će već od iduće školske godine imati mjesto za život kako bi djecu mogli uključiti u školu. Dvije godine poslije, romske obitelji i dalje su raštrkane po prihvatilištima ili borave u gradskim objektima u koje su se protupravno uselili otkrivši da su prazni, dakle bez ikakve stambene sigurnosti.
Prema Zakonu o socijalnoj skrbi, obiteljima koje to ne mogu same, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su osigurati smještaj u socijalnim stanovima ili negdje drugdje kako bi se spriječilo odvajanje djece od odraslih članova. Grad Zagreb još nije pronašao trajnije stambeno rješenje ni model podrške stanovanja za pedesetak svojih građana.
Dvjema mnogočlanim romskim obiteljima koje su se nakon smještaja u Kosnici protupravno uselile u stanove u Novom Petruševcu ponovno prijeti deložacija. Dođe li do deložacije, obitelji nemaju kamo. Udruga Ambidekster klub nedavno je ponovno uputila otvoreni apel Gradu Zagrebu kojim traži rješavanje problema višestruko ranjivih i isključenih romskih obitelji. Mobilni tim te udruge bavi se problemima romskih naselja poput onog u Strugama, ali i loših uvjeta za život Roma u prisavskom naselju Vrtni put.
U opisu slučaja jedne obitelji kojoj prijeti deložacija, koji smo dobili na uvid, nazire se razlog njihovog ulaska u prazni gradski stan – svojoj djeci predškolske i školske dobi roditelji su željeli osigurati stabilnost tokom školovanja. Za vrijeme deložacije majka i djeca su bili u sigurnoj kući, a otac na liječenju, pa se obitelj nije imala kamo vratiti. Majka je čak i prikupila dokumentaciju za prijavu za gradski ili državni stan. Međutim, dokumentaciju nije mogla predati jer natječaj nije bio otvoren. U udruzi Ambidekster klub navode da je obitelj kratko nakon toga uspjela unajmiti donji kat kuće u Petruševcu. Ta je kuća u lošem stanju, a najmodavka obitelji nije htjela dugotrajno iznajmiti stambeni prostor. Obitelj je izbačena iz tog objekta i imala je problema s pronalaskom stana. Protupravno su se uselili u gradski stan u Novom Petruševcu. Obitelj je 10. svibnja dobila rješenje prema kojem mora napustiti taj stan i očekuje skoru deložaciju.
- Nitko ne opravdava protupravne ulaske u javno vlasništvo, ali kriteriji za dodjelu stanova i dokumentacija kojom se oni dokazuju su takvi da se ove obitelji suočavaju s administrativnim preprekama koje im onemogućavaju prijavu za gradske stanove - kazale su za Novosti socijalne pedagoginje Martina Horvat i Marija Žarak iz Ambidekster kluba.
Navode da obitelji nemaju drugih solucija jer ne mogu pronaći smještaj, najčešće zbog maloljetne djece, brojnosti članova, ali i predrasuda s kojima se susreću.
- Treba osigurati strateško i koordinirano rješavanje problema bivših stanovnika Struga, prije svega riješiti problem smještaja jer je velik broj tih obitelji u kontinuiranom riziku od beskućništva - ističu naše sugovornice.
Iz Ambidekstera pojašnjavaju o kakvim je administrativnim problemima riječ u ovom slučaju.
- Iz prijava na natječaj za gradske stanove treba ukloniti administrativne prepreke koje otežavaju Romima dokazivanje kriterija o hitnosti smještaja. Primjerice, prebivalište se treba moći dokazati na više načina: potvrdama škole ili Hrvatskog zavoda za socijalni rad da obitelj boravi u Zagrebu i da djeca pohađaju školu, a ne samo prebivalištem prijavljenim MUP-u, jer Rome često vlasnici nekretnina ne žele prijaviti. Isto tako, kao kriterij za narušeno zdravlje se mogu uzeti nalazi i dijagnoze, a ne samo vještačenje o stupnju invaliditeta Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, jer je ta procedura komplicirana i Romi često u nju ne ulaze - tumače socijalne pedagoginje.
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter također je sudjelovala na sastancima s Gradom, Savezom Roma u RH "Kali Sara" i udrugom Ambidekster, kao i sa samim stanovnicima Struga. "Nažalost, Grad Zagreb još uvijek nije pronašao dugoročna rješenja vezana za romske obitelji iseljene sa Struga, privremeno smještene u Prihvatilištu za beskućnike u Kosnici i Hostelu Arena", naveo je u odgovoru Novostima Hrvoje Novak, savjetnik pučke pravobraniteljice za promicanje ljudskih prava, suradnju i odnose s javnošću. "Vezano za moguća rješenja, postavilo se pitanje mogu li se barem neke od ovih osoba javiti na natječaj za gradske stanove – no, iako se radilo o osobama koje zadovoljavaju imovinski kriterij, zbog administrativnih prepreka, uključujući tumačenje uvjeta dugotrajnog prebivanja, nisu bili u toj u mogućnosti", ističe Novak.
Dodaje da je pučka pravobraniteljica ukazivala kako inzistiranje javnopravnih tijela, uključujući i Grad Zagreb, na uvjerenju o prebivalištu (koje izdaje MUP) kao jedinom načinu dokazivanja prebivanja, u slučajevima kada ljudi stvarno jesu prebivali na nekom području, a ne mogu to dokazati uvjerenjem, dovodi do nemogućnosti ostvarivanja niza prava, s obzirom na to da je prebivalište uvjet za njih. U ovom slučaju to je za neke od njih, koji su ispunjavali druge uvjete, značilo da se ne mogu javiti na natječaj za najam gradskih stanova, iako su prebivali na području Grada Zagreba, ali na Strugama konkretno nisu ni mogli biti prijavljeni jer to tamo nije bilo moguće. "Ne bi trebalo gledati da nisu ispunili uvjet prebivanja, jer faktično su prebivali u Zagrebu, samo nisu to u mogućnosti dokazati uvjerenjem. Stoga bi sva javnopravna tijela trebala kod provođenja postupka u kojem je prebivalište pretpostavka za stjecanje nekog prava, činjenicu prebivanja utvrđivati ocjenom svih raspoloživih dokaza (adresa zaprimanja pošte, računa, uključenost u školski sustav, prijavljena adresa članova obitelji i dr.), a ne samo na temelju uvjerenja o prebivalištu, što neki Romi, kao dio onih iz Struga, ne mogu zadovoljiti, usprkos činjenici da su tamo živjeli dugi niz godina. To je pučka pravobraniteljica preporučila i šire, u pogledu različitih situacija za cijelu RH, u svom izvješću Hrvatskom saboru", ističe Novak.
Premda već duže vrijeme ovdašnja politika raspravlja o priuštivosti stanovanja, koje je u Hrvatskoj među najnižima u Europi, ponajviše zbog divljanja cijena najma stanova, taj problem osobito pogađa pripadnike romske nacionalnosti, koji su zbog niza društvenih predrasuda dodatno diskriminirani. U tom smislu teško je očekivati pozitivne pomake i nakon donošenja najavljene Nacionalne stambene politike. U apelu Gradu Zagrebu – koji se do roka za predaju ovog teksta nije očitovao na naš upit – udruga Ambidekster klub zatražila je "socijalnu i stambenu politiku koja će osigurati priuštivo stanovanje i dostojanstvene životne uvjete svima, a osobito najugroženijima među kojima su i ove obitelji". Zatražili su od Grada Zagreba da stanovnici Struga koji su iseljeni iz domova u kojima su odrasli budu stambeno smješteni te da se kroz to razvije model koji će služiti kao primjer dobre prakse i za ostale ljude u usporedivim situacijama rizika od beskućništva. Prilika za unapređenje trebao bi biti i Akcijski plan Grada Zagreba za 2024. – 2025. godinu za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma, koji bi se tek trebao naći na javnom savjetovanju, a koji bi trebao sadržavati mjere za rješavanje problema stanovanja Roma u Zagrebu.
