U ispitivanje okolnosti smrti Vladimira Matijanića potrebno je uključiti dodatne izvore i okolnosti, poručili su u petak iz ureda pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter.

O smrti novinara Matijanića, o kojem su Novosti u više navrata pisale, u saopćenju se ističe da je Matijanićev slučaj značajan za širu javnost, jer uz brojna otvorena pitanja vezana uz konkretni slučaj, ukazuje na šire probleme u sustavu zdravstvene zaštite i potrebu poboljšanja.

"Slučaj smrti Vladimira Matijanića u kolovozu 2022. otvorio je više pitanja – pitanje propusta pojedinaca u postupanju prema njemu kao pacijentu, ali i pitanje manjkavosti zdravstvenog sustava koje su dovele do takvog ishoda ili ga nisu uspjele spriječiti. Ovo posljednje se posebno odnosi na otežani pristup zdravstvenoj zaštiti i informacijama koje su pacijentu potrebne, način komunikacije liječnika s pacijentima, kao i funkcionalnost i učinkovitost organizacije sustava hitne medicinske pomoći. Sve to je obuhvaćeno našim ispitnim postupkom, a detalje o zaključcima ćemo objaviti kad bude okončan. Pri tome, u ovom konkretnom slučaju državno odvjetništvo provodi izvide, vezano za moguće počinjenje kaznenog djela", stoji u priopćenju, prenose mediji.

U petak se ministar zdravstva Vili Beroš osvrnuo na komentar Ivice Beline, predsjednika Koalicije udruga u zdravstvu, koji je kazao da je učinjeno više grešaka u liječenju Matijanića te da je on bio prepušten sam sebi i svojoj partnerici

"Čude me te naknadne izjave pojedinih djelatnika koji nisu u sustavu zdravstva i pitanje je koliko zdravstvenog znanja imaju. Ono što je ministarstvo zdravstva u okviru svojih nadležnih ingerencija napravilo jest da je uputilo zdravstvenu inspekciju koja je bila proširena s predstavnicima struke koji su uključeni u zbrinjavanje navedenog pacijenta i koja je dala određeno mišljenje", kazao je.

Beroš je potvrdio da su utvrđene određene nepravilnosti. "Određene nepravilnosti su nađene, međutim, upućene su na daljnje postupanje HLK-u i županijskom odvjetništvu. Mnistarstvo nije istražno tijelo, a kakva je situacija morate pitati nadležne institucije."

"Mi smo u okviru naše nadležnosti napravili sve, našli određene propuste u pružanju zdravstvene zaštite, ne bitne, jer je liječnica primarne obiteljske medicine u nekoliko navrata rekla pacijentu da ode u bolnicu, izdala mu i uputnicu nakon što je prvi put pregledan u bolnici i otpušten kući. Prema tome, imao je priliku i uputu od hrvatskog zdravstvenog sustava da se javi. Iznimno mi je žao da se desio takav slučaj", poručio je Beroš.

Međutim, u konkretnom slučaju, smatraju u uredu pučke pravobraniteljice, potrebno je proširiti nadzor koji se provodi unutar zdravstvenog sustava.

"Kad je u pitanju naš postupak, u međuvremenu smo Ministarstvu zdravstva dali preporuku vezanu za stručno mišljenje stručnog povjerenstva Ministarstva, koje je javno predstavljeno krajem kolovoza. Povjerenstvo je navelo da nisu našli značajnije propuste u radu zdravstvenih djelatnika koji su sudjelovali u medicinskom zbrinjavanju g. Matijanića, no to mišljenje temeljeno je isključivo na iskazima liječnika i drugih zdravstvenih radnika koji su bili uključeni u zdravstveno zbrinjavanje g. Matijanića. Problem je što ti navodi nisu dodatno provjeravani i poklonjena im je puna vjera, bez detaljne analize, stručne ocjene ili utvrđenja mogućih propusta. Zato smo dali preporuku Ministarstvu, da se nadzor proširi tako da povjerenstvo u obzir uzme i druge izvore i da detaljno istraži sve okolnosti koje su bile čimbenici tragičnog ishoda", navodi se dalje u priopćenju.

S obzirom da Zakon o zdravstvenoj zaštiti ne regulira način rada stručnog povjerenstva, pučka pravobraniteljica poslala je pitanje Ministarstvu o kriterijima koji su korišteni pri izboru članova i članica ovog stručnog povjerenstva te je istaknula kako ne postoji zakonska prepreka da se za potrebe pripreme njihovog mišljenja uzmu izjave osoba izvan kruga zdravstvenih djelatnika, kao npr. članova obitelji pacijenta.

"I zdravstveno-inspekcijski nadzor bi, uz mišljenje stručnog povjerenstva, trebao uključiti dostupne izvore informacija, što svakako treba biti više od izjava zdravstvenih djelatnika koji su bili neposredno uključeni u pružanje medicinske skrbi.

Ovo je opravdano i jer su zaključci samog stručnog povjerenstva izašli iz okvira isključivo medicinskih činjenica pa je konačna ocjena utemeljena na procjeni pacijentove pretpostavljene razine odgovornosti prema vlastitom zdravstvenom stanju. Budući da se stručno povjerenstvo u zaključku bavilo i ranijim postupanjima g. Matijanića, odnosno njegovim ponašanjem kao pacijenta, povezujući njegovo neuzimanje terapije i necijepljenje s tragičnim ishodom, onda je trebalo i detaljnije istražiti razloge neuzimanja terapije i necijepljena.

Također, g. Matijanić se, očekivano, kao pacijent u potpunosti oslonio na postojeći zdravstveni sustav i stručnu procjenu djelatnika koji ovaj sustav čine, tražeći od njih savjete i upute. Zato je važno da povjerenstvo utvrdi i je li mu, kao medicinski nestručnoj osobi, sustav omogućio da bude prepoznat kao rizičan i da mu, u skladu s njegovom specifičnom situacijom i dijagnozama, osigura adekvatnu pomoć i medicinsku skrb koju je tražio. Ovo se odnosi, primjerice, na mogućnost ranije hospitalizacije tijekom koje bi se napravilo više pretraga. Dodatno, s obzirom na postojeće dijagnoze i činjenicu da nije bio cijepljen, potrebno je utvrditi i je li g. Matijanić, dobio jasnu uputu koju bi slijedio."

Pučka pravobraniteljica ističe i dodatna pitanja važna za utvrđivanje svih okolnosti, poput toga je li temeljem nalaza obdukcije procijenjeno kada su se kod Matijanića razvila medicinska stanja koja su dovela do smrti, koji je protokol postupanja s pacijentima zaraženima koronavirusom, a koji imaju povećani rizik od lošijeg ishoda te pitanje nedostupnosti lijeka za sprječavanje teških posljedica covida.

Za kraj su istaknuli da zdravstvena zaštita treba biti jednako i pravovremeno dostupna svima te podsjetili da se Hrvatska na to obvezala i Ustavom, i međunarodnim dokumentima koje je prenijela u nacionalne zakone.

Zbog propusta u radu povjerenstva koje je trebalo istražiti okolnosti smrti nedavno preminulog Vladimira Matijanića, Hrvatsko novinarsko društvo  zatražilo je smjenu ministra zdravstva Vilija Beroša i pozvalo DORH da istraži cijeli slučaj. Peticiju za Beroševu smjenu i istragu potpisalo je pet tisuća ljudi.