Usred vala nezadovoljstva, koji se zbog najave okrupnjavanja postojećih vodovodnih poduzeća proširio nekolicinom gradova i općina, Ministarstvo pravosuđa i uprave na čelu s Ivanom Malenicom povuklo je znakovit potez. Dosad rijetko viđenom brzinom na adresu Grada Ivanca uputili su zahtjev za obustavom odluke o raspisivanju referenduma, na kojem su tamošnji stanovnici trebali odlučivati o sudbini lokalne vodovodne tvrtke. Ivanečki Ivkom jedan je od preko stotinu postojećih opskrbljivača vodom na razini Hrvatske, koji bi se, kako je to propisano novom Vladinom Uredom o uslužnim djelatnostima, trebali ugasiti i pripojiti onim većima na istom području. Predviđeno je da se postojećih 150 vodovodnih poduzeća svede na 41, pri čemu će se na njih prebaciti sva imovina ugašenih opskrbljivača. Iako iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja tvrde da je dugo najavljivana Uredba donesena zbog racionalizacije poslovanja, ujednačavanja postojećih cijena i usluga te što uspješnijeg povlačenja sredstva iz EU-fondova, sve veći broj gradonačelnika i načelnika ukazuje na moguće negativne posljedice takve odluke. Strahuju da će velike tvrtke vlastite gubitke nastojati pokriti kroz nametanje većih troškova manjim gradovima i općinama, da će njihovi stanovnici konzumirati nekvalitetniju vodu, da se ruralne sredine neće uspjeti izboriti za planiranu sanaciju ili proširenje postojeće vodovodne mreže, što će naposljetku dovesti do daljnjeg odumiranja tih krajeva, kao i da je proces okrupnjivanja zapravo uvod u privatizaciju vodoopskrbnih usluga.
- Ako se tvrtka Ivkom-vode pripoji varaždinskom Varkomu d. d., Grad Ivanec i okolno područje ostat će bez važnog alata potrebnog za razvoj vodoopskrbne infrastrukture te sanitarne i oborinske odvodnje. Uostalom, Ivkom crpi vodu s preko 400 metara nadmorske visine, na izvorištu koje je potpuno sterilno, zbog čega naša voda nema ni okusa ni mirisa, za razliku od one varaždinske koja se ispumpava iz dubinskih bazena - govori za Novosti gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić i dodaje da bi po istoj logici njihovim građanima, koji su dosad plaćali dvije kune manje po kubiku vode od onih iz obližnjeg Varaždina, mogli porasti račun.
Unatoč naputku iz Ministarstva uprave, u kojem stoji da je odluka o raspisivanju lokalnog referenduma nezakonita jer premašuje "pitanja iz samoupravnog djelokruga predstavničkog tijela", većina članova ivanečkog Gradskog vijeće odlučila je nastaviti započetu borbu. Referendum su zasad odgodili, a o njegovoj zakonitosti na kraju će odlučivati Visoki upravni sud. Bude li potrebe, najavljuje Batinić, spremni su Vladinu uredbu poslati i na ocjenu ustavnosti.
Spomenuta odluka ministarstva nije obeshrabrila ni druge gradonačelnike i načelnike, posebno one s područja Zagrebačke županije, čije bi se tvrtke trebale pripojiti zagrebačkoj Vodoopskrbi i odvodnji (ViO). Zbog najava da će i dijelu lokalnih jedinica koje su od ranije u sastavu ViO-a uskoro porasti računi, pobunio se Dario Zurovec, gradonačelnik Svete Nedelje. Zurovec tvrdi da zagrebački vodovod njegovom gradu nastoji nametnuti 40-postotno poskupljenje postojeće usluge uz naknade za pročistač i administraciju.
- Razina usluge nama se ne bi trebala mijenjati jer ni dosad nismo imali svoj vodovod, a onom zagrebačkog ViO-a nismo bili zadovoljni. Zagreb je veliko vodoopskrbno područje pa je Sveta Nedjelja kao mali grad često zadnja rupa na svirali. Po novome bismo za takvu uslugu i takav tretman plaćali značajno višu cijenu i na to apsolutno ne pristajemo - kaže Zurovec i dodaje da se Ministarstvo gospodarstvo oglušilo na prijedloge koje su im uputili što kroz proces javnog savjetovanja, što drugim kanalima.
- Ministar Ćorić i državni tajnik Šiljeg ponašaju se kao da je za njih to gotova stvar, ali mi nećemo tek tako odustati. Podrška građana našem otporu je velika i srčana i njihovo nam je stajalište savršeno jasno. Trenutno usuglašavamo taktike s ostalim pogođenim jedinicama lokalne samouprave, pa ćemo nastupati u skladu sa zajedničkim dogovorom. Riječ je o štetnoj uredbi koju Vlada mora povući i to nam je zajednički cilj na kojem predano radimo - poručuje gradonačelnik Svete Nedelje.
Iako smatra da postojanje velikog broja pravnih subjekata koji se bave isporukom vode nije održivo, načelnik općine Dvor Nikola Arbutina ističe da odluka o okrupnjivanju nije trebala biti donesena bez prethodne pripreme i upoznavanja sa situacijom na terenu. Podsjeća da je riječ o procesu koji se najavljuje posljednjih desetak godina i da se u tom periodu gotovo uopće nije radilo na prilagodbi, dok se najednom od lokalnih čelnika očekuje da čitav posao okončaju u roku od šest mjeseci. Uredbom je predviđeno da se Dvor nađe u istoj aglomeraciji s Petrinjom, Majurom, Donjim Kukuruzarima, Lekenikom, Glinom, Topuskim i Gvozdom, a u siromašnim sredinama najviše strahuju od poskupljenja računa.
- Male jedinice lokalne samouprave dosad su imale nisku cijenu vode i to ne zbog nečijeg hira, nego zato što su naši građani u izrazito nepovoljnoj financijskoj situaciji. Stanovništvo Dvora je pretežno staračko, njihove penzije u pravilu ne prelaze 1500 kuna, a oni zaposleni su većinom prijavljeni na minimalac. Od tih ljudi ne možemo tražiti da plaćaju iste račune kao oni koji žive na području gdje prevladava bolje imovinsko stanje - govori Arbutina, prema čijem bi izračunu računi za vodu u Dvoru mogli porasti za oko 50 posto.
Načelnik te banijske općine ističe da bi se neplanski proces okrupnjavanja mogao negativno odraziti i na proširenje te sanaciju ionako oskudne vodovodne mreže.
- Sada će o prioritetnim projektima odlučivati jedan direktor, a nisam siguran kako će ta osoba u našem slučaju pomiriti želje pet načelnika i četiri gradonačelnika. Zbog toga se bojim da će ovaj kraj stagnirati i da se postojeća mreža neće nastaviti širiti željenom brzinom. Problem je i što imamo veliki broj lokalnih vodovoda kojima se trenutno snabdijeva od jedne do nekoliko desetaka kuća. Pošto nisu u javnom sustavu i njihova kvaliteta ne odgovara onoj propisanoj uredbom, pitanje je tko će se sada brinuti za njih - veli načelnik Dvora.
Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja odbacuju sve kritike, tvrdeći da primjena Uredbe o uslužnim djelatnostima ni na koji način neće negativno utjecati na lokalno stanovništvo. "Upravo suprotno, omogućit će da 73 jedinice lokalne samouprave, u kojima ne postoji pristup sustavima javne vodoopskrbe ni odvodnje, dobiju te usluge. Mnoge jedinice i županije kao i javni isporučitelji pozdravljaju reformu, štoviše, već su krenuli s provedbom pripajanja i znaju koje benefite će ostvariti u budućnosti. Važno je naglasiti da je integracija u sektoru vodnih usluga jedan od ključnih uvjeta za provedbu ulaganja iz Nacionalnog plana otpornosti i oporavka 2021. - 2026. Planom za razvoj svih sektora u RH na raspolaganju su nam financijska sredstva u iznosu od 47,25 milijardi kuna, od čega 5,25 milijardi kuna za projekte vodnoga gospodarstva i to čak 4,06 milijardi kuna za vodnokomunalne projekte", stoji u odgovoru koji su Novosti dobile od ministarstva. Poručuju i da postojeće okrupnjavanje nije uvod u moguću privatizaciju voda. Međutim, Milorad Batinić podsjeća da je upravo to bio modus operandi kojim je u proteklih 20 godina omogućena privatizacija komunalnih usluga u nizu europskih država. I Enes Ćerimagić, pravnik Zelene akcije, smatra da taj strah nije potpuno neopravdan.
- Notorni primjer opsežne privatizacije vodoopskrbe u Engleskoj i Walesu pokazuje da je upravo okrupnjavanje bio prvi korak nakon kojeg su objedinjena poduzeća stavljena pod ingerenciju vlade i nakon nekoliko godina prodana na burzi. Veliki dio opravdano negativnog sentimenta inspiriran je upravo takvim primjerima, a to je i jedan od razloga zbog kojeg su sve glasniji zahtjevi da se privatizacija vodnih usluga zabrani Ustavom - objašnjava Ćerimagić.
Dodaje da privatizacija nije predviđena postojećim Zakonom o vodnim uslugama, ali da se to vrlo lako može promijeniti običnom većinom u Saboru. Smatra i da je zabrinjavajuće što je Vlada u aktualnom Nacionalnom planu opravka i otpornosti navela povlačenje države iz upravljanja raznim poduzećima koje ima u svom portfelju.
- Vodne usluge se ne navode izrijekom na tom popisu. Dapače, istaknuto je da se neće ići u privatizaciju strateških kompanija, ali posljednjih desetljeća svjedočimo trendu da se lista onoga što se u nekom momentu smatra strateškim smanjuje iz godine u godinu. Zbog toga nije nezamislivo i da vodne usluge dođu na red za privatizaciju. To bi bilo naročito katastrofalno s obzirom na ogromne investicije koje nam predstoje u tom sektoru, a koje će se financirati iz javnih sredstava - zaključuje Ćerimagić.
Ovo je zadnji od tri teksta posvećena vodi. Drugi tekst pročitajte na ovom linku.
