Obilježavanje godišnjice proboja logoraša iz ustaškog logora Kerestinec, upriličeno 14. jula pred zapuštenom zgradom dvorca koji je u dva zadnja rata služio kao zatvor, bila je prilika za odavanje počasti poginulim i strijeljanim učesnicima proboja, ali i za izražavanje kritičkog stava prema odnosu državnih i gradskih vlasti prema antifašizmu. To se nije pretjerano svidjelo gradonačelniku Milanu Bandiću.
- Okupili smo se na komemoraciji žrtvama ovog ustaškog logora, odajući im počast za hrabrost koju su iskazali prije 77 godina - rekao je u Stjepan Šafran, član Odbora za njegovanje tradicija NOB-a u Savezu antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABA RH).
Podsjetio je da su logor formirale vlasti Banovine Hrvatske i predale ga ustašama, kao i da je u logoru bilo 115 logoraša, među kojima i vrhunski intelektualci od Božidara Adžije i Ognjena Price do Augusta Cesarca i Jože Vlahovića.
-U proboju su sudjelovala 92 logoraša, od kojih 80 komunista, ali je izostala pomoć izvana, pa ih je najveći dio pohapšen i strijeljan. O akciji postoje brojne kontroverze, ali ostaje činjenica da je stradalo jezgro hrvatskog antifašističkog pokreta u početnoj fazi organiziranja NOB-a, što je za KPH bio težak udarac - rekao je Šafran koji je spomenuo da je 50.000 ili četvrtina Zagrepčana bila uključena u NOB, od čega je 20.000 izgubilo živote. Iz Zagreba su u partizane otišli brojni umjetnici na čelu s Vladimirom Nazorom, sam grad dao je 89 narodnih heroja, da bi 1975. godine i sam bio proglašen gradom herojem.
- Od 1991. godine nastao je pomak od civilizacijskih demokratskih vrijednosti; porušeni su mnogi spomenici, spaljeno milione knjiga i umjetničkih djela, Deseti (zagrebački) korpus nema svoju ulicu, kao ni drugi partizanski heroji i jedinice. Pod pritiskom rigidne desnice i crkve, lani je ukinuto ime Trga maršala Tita, a bista Ive Lole Ribara još nije vraćena na svoje mjesto. Time su Zagreb i Hrvatska teško osramoćeni u antifašističkoj Evropi i svijetu od naših revanšista i revizionista - sljednika NDH, a antifašizam i postignuća NOB bačeni su u zapećak - rekao je Šafran i prvog čovjeka Zagreba podsjetio na brojna neispunjena obećanja.
- Zatvaramo oči pred činjenicom da su aveti poraženog ustaštva ušle u naše domove i institucije, da je 1992. godine formirano Konačište ratnih zarobljenika Kerestinec u koji su dovođeni i mučeni građani druge nacije i vjere, pripadnici JNA. Poslije mučenja, razmjenjivani su kao ratni zarobljenici, a da im nije dokazana krivnja - rekao je Šafran koji je kritički govorio o procesuiranju čuvara koji nisu odgovarali za ratne zločine nad civilima. Šafran je citirao riječi historičara Hrvoja Klasića da je promašeno antifašizam svesti na dilemu – ‘partizani ili ustaše’ jer je antifašizam bezvremenski sustav vrijednosti.
- Nećemo mirovati dok se ne vrati ime Trga maršala Tita, kao što je to učinjeno s Trgom žrtava fašizma - podvukao je Šafran na kraju govora. Po riječima bivšeg hrvatskog predsjednika Ive Josipovića, previše je krvi proliveno u Drugom svjetskom ratu da bi se zaboravilo na antifašistički karakter Hrvatske.
- Nitko nema ekskluzivno pravo na antifašizam, a ja ne držim govore za pljesak - odgovorio je na kritike gradonačelnik Milan Bandić kome su prisutni više puta zviždali i prekidali ga uzvicima negodovanja. ‘Ja ne svojatam antifašizam, ja ga živim’, rekao je i dodao da je ‘KPH 1941. godine povela narod na ustanak, ali je 1945. činila zločine’.
- Netko za to mora odgovarati, kao što treba odgovarati za zločine u Domovinskom ratu. A kao što ljevica nema ekskluzivno pravo na antifašizam, tako ni HDZ nema ekskluzivno pravo na domoljublje - rekao je Bandić koji je nakon skupa bio spreman samo za izjave o dočeku nogometne reprezentacije.
Prije govora vijence pred spomen obilježje žrtvama položile su delegacije grada Zagreba, grada Samobora, SABA RH i zajednice antifašista Zagreba i Zagrebačke županije, kao i delegacija antifašista iz Slovenije, VSNM-a Zagrebačke županije i više političkih stranaka: SDP-a, Radničke fronte, SRP-a i Naprijed Hrvatska.
