Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade Pogon sudjelovao je u europskom projektu Reshape u sklopu kojeg je nedavno objavljen i priručnik "Reshape: A Workbook to Reimagine the Art World". Koji je cilj projekta i tko je sudjelovao u njemu?
Reshape je vrlo opsežan projekt, a Pogon je jedan od čak 19 uključenih partnera. U projektu je u posljednjih godinu i pol sudjelovalo 40 umjetnica/ka i radnica/ka u kulturi s područja zvanog Euro-Mediteran. Svi su radili na tome da široj kulturno-umjetničkoj zajednici u nasljeđe ostave nove modele upravljanja institucijama i kolektivima, nove mogućnosti suradnje i doprinesu reorganizaciji kulturno-umjetničkog ekosistema. Temelji novog ekosistema leže u načelima pravednosti, suradnje i dugoročne održivosti.
Koji su konkretni prijedlozi, odnosno prototipovi transformacija za pravedniji umjetnički ekosistem nastali u okviru projekta?
Sveukupno je devet prototipova, a ideja svakog je da na neki način promijeni jedan segment u kulturnom i umjetničkom sektoru. To se može odnositi na pojedinačni rad, na kolektivno stvaralaštvo i upravljanje organizacijama, ali i na širi, čak i strukturni plan. Neki od prototipova su skicirani i tek trebaju dobiti svoje konkretne obrise, no neki su već razrađeni, pa i izrađeni. Tako primjerice prototip koji se bavi mobilnošću umjetnika promatra svijet u transnacionalnoj i postnacionalnoj fazi te uključuje čitav set rituala i arhetipova, ali i tarot karti, koji umjetnicima pomažu da "puste korijenje", da se uhvate ukoštac s hipermobilnošću kojoj su nerijetko izloženi i da se sa znatiželjom i iskrenim interesom, a ne turistički ili senzacionalistički asimiliraju u kulturu koja nije njihova. Tu su još i igra, imaginarna kolektivna kuća, set pitanja za evaluaciju... Solidarity Tax je jedan od prototipova koji su još na papiru, ali je vrlo zanimljiv i smatram da je izvediv. Malo je robinhudovski. Cilj tog prototipa je ravnopravno preraspodijeliti novac za kulturu i umjetnost i dio sume koju dobivaju velike institucije dati onima koji su na margini i kojima najviše treba.
Projekt se bavi pravednijim modelima upravljanja umjetničkim ekosistemom. Kakva je u tom smislu situacija u Hrvatskoj te koji su zaključci projekta?
To je dosta kompleksno jer unutar samog EU-a postoje prevelike razlike. Stanje u kulturi i umjetnosti je kao i u ekonomiji i društvu općenito. Reshape ne obuhvaća samo europski teritorij izvan EU-a, nego i dijelove Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Usporedba je gotovo nemoguća, no zajednički se nazivnik nazire: nezavisni i civilni sektor uvijek nekako krpaju kraj s krajem i donesu najkreativnija rješenja. U Hrvatskoj je jednako tako, možda prekaritet i kreativnost idu ruku pod ruku. Projekt još traje pa neke jasnije zaključke tek očekujemo, no razvijeni prototipovi potvrdili su da je reorganizacija upravljanja u umjetnosti i kulturi ne samo potrebna, nego i moguća! I da vrijednosti kasnog kapitalizma i tržišne trke nisu jedine važeće, niti su one vječne.
