Europske vlade sudjeluju u sistematskom, nezakonitom i često nasilnom odvraćanju tisuća tražitelja azila i njihovom kolektivnom protjerivanju u izbjegličke kampove u Bosni i Hercegovini, tvrdi Amnesty International (AI) u jučer objavljenom izvještaju pod nazivom ‘Gurnuti na rub: Nasilje nad izbjeglicama i migrantima i njihovo zlostavljanje duž balkanske rute’.

U izvještaju se opisuje kako europske vlade – koje daju prioritet graničnoj kontroli umjesto pridržavanju međunarodnog prava - ne samo da ignoriraju nasilne napade hrvatske policije, već i financiraju njihove aktivnosti. Pri tome, tvrde iz AI-a, one potiču rastuću humanitarnu krizu na rubu Europske unije.

- Da bi se razumjeli prioriteti europskih vlada, treba samo slijediti novac. Njihovi financijski doprinosi za humanitarnu pomoć su znatno manji nego sredstva koja osiguravaju za sigurnost granica, uključujući opremanje hrvatske granične policije, kao i potporu njihovih plaća - rekao je Massimo Moratti, direktor za istraživanja u europskom uredu Amnesty Internationala.

- U međuvremenu, ljudi koji bježe od rata i progona i koje hrvatska policija tuče, pljačka i nasilno vraća u pravnu neizvjesnost, ostavljeni su na nemilost slabog sustava azila u Bosni i Hercegovini - dodao je Moratti.

Trenutačno se oko 5.500 žena, muškaraca i djece nalazi u Bihaću i Velikoj Kladuši gdje žive u nekadašnjim napuštenim tvornicama bez osnovnih uvjeta za život. Bosna i Hercegovina im ne može ponuditi zaštitu, niti adekvatne uvjete za život, a improvizirani su kampovi nehigijenski, u njima nema tople vode, neophodne zdravstvene skrbi, niti dovoljno hrane, navodi se u izvještaju.

Nadalje, iz AI-a upozoravaju kako ‘birokratske zapreke, neadekvatna pravna pomoć i ograničeni administrativni kapaciteti u Bosni i Hercegovini znače da je malo vjerojatno da će zahtjevi za azil potencijalnih tražitelja azila biti obrađeni tu’. Većina će pokušati nastaviti put ka drugim europskim zemljama.​ AI upozorava i kako taj put nije lagan. ‘Da bi stigli do Slovenije ili Italije, gdje počinje schengenski režim slobodnog kretanja, moraju prijeći guste hrvatske šume, brze rijeke i, na nekim mjestima, aktivna minska polja’, stoji u izvještaju u kojem se navode i podaci o zabilježenim nesretnim i smrtnim slučajevima.

U prvih deset mjeseci 2018. godine, najmanje se 12 ljudi utopilo na zapadnom Balkanu, većina dok su pokušavali prijeći granicu iz Hrvatske u Sloveniju. Desetci su stradali na druge načine. Jedna mlada žena iz Afganistana ispričala je Amnesty Internationalu kako je, vidjevši medvjeda u šumi u Hrvatskoj, žena s kojom je putovala pobacila. ‘Toliko se uplašila da je rodila mrtvu bebu. Bila je u šestom mjesecu trudnoće.’

Iz AI-a kažu i da se ljudi koji pokušavaju tako putovati često suoče s ‘odvraćanjem i kolektivnim protjerivanjem na granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine’. A takve mjere su obično popraćene nasiljem i zastrašivanjem, dok se zahtjevi onih koji traže međunarodnu zaštitu ne uzimaju u razmatranje.

‘Gotovo su svi u kampovima u Bihaću i Velikoj Kladuši nasilno vraćeni u Bosnu i Hercegovinu iz Hrvatske ili Slovenije, dok je čak jedna trećina ispitanika doživjela nasilje u rukama hrvatske policije’, tvrde iz AI-a.

‘Mnogi su opisali kako su ih tukli, ukrali im dokumente i osobne stvari, što upućuje na sustavnu i smišljenu politiku hrvatskih organa vlasti koja ima za cilj sprječavanje budućih pokušaja ulaska u zemlju’, naglašava se u izvještaju.

Jedan mladić iz Gaze ispričao je Amnesty Internationalu što se dogodilo kada je njega i još devetoricu drugih uhvatila policija. ‘Odvezli su nas do granice s Bosnom. Natjerali su nas da jedan po jedan izađemo iz auta i počeli nas tući pendrecima’, kazao je. Zatim je opisao kako su ih po licu poprskali nečim što misli da je bio suzavac: ‘Ništa nisam mogao vidjeti. Oči su me pekle. Onda su nam naredili da odlazimo i ne vraćamo se u Hrvatsku.’ To je tek jedno od više svjedočanstava koje je prikupio AI.

‘Kako broj navoda o nasilnim odvraćanjima na granicama raste, hrvatski organi vlasti sve češće pokušavaju obeshrabriti javni nadzor nad migracijskim mjerama. Blokiraju se pokušaji hrvatskih javnih institucija da nadziru migracijske prakse na granici, a organizacije koje se bave pravima migranata i izbjeglica na meti su organa vlasti’, tvrde u AI-u.

Prema njihovom izvještaju, na udaru su i volonteri nevladinih organizacija koje policija satima drži bez formalnih optužbi i prijeti im se kaznenim prijavama. ‘Ministarstvo unutarnjih poslova je čak neke organizacije optužilo da ljudima pomažu pri neregularnom ulasku Hrvatsku. To zastrašujuće djeluje na sve one koji rade na pružanju potpore izbjeglicama’, navodi se.

‘Usprkos ovim uznemirujućim postupcima na granici, Europska unija je nastavila dodjeljivati značajna sredstva za pomoć sigurnosnoj infrastrukturi hrvatske granice. EU također uporno ignorira neuspjehe europskog sustava azila koji ova putovanja čine nužnim’, stoji u izvještaju u kojem se upozorava da će s boljim vremenskim prilikama koje dolaze rasti broj ljudi koji pokušavaju prijeći u Hrvatsku.

‘Europski lideri više ne mogu prati ruke od odgovornosti za kontinuirana kolektivna protjerivanja duž balkanske rute koja su posljedica njihove odlučnosti da osiguraju granice Unije bez obzira na ljudske žrtve’, zaključuje se u izvještaju.