Međunarodna organizacija za policijsku suradnju – Interpol – ima novog šefa, emiratskog generala Ahmeda Nasera al-Raisija, odlučeno je krajem prošlog tjedna na godišnjoj glavnoj skupštini organizacije u Istanbulu. Ovaj izbor je veliki uspjeh za relativno malu zaljevsku autoritarnu monarhiju, ali nije prošao bez kontroverzi. Raisi je naime u Ujedinjenim Arapskim Emiratima ranije vodio "sigurnosne" aktivnosti policije i protiv njega je zbog mučenja političkih zatvorenika pokrenuto nekoliko tužbi u pet zemalja, uključujući Francusku. Ovo je posebno važno jer je sjedište Interpola dosad bilo u Lyonu i grad planira graditi novi veliki kompleks za potrebe ove međunarodne organizacije. No u Francuskoj sada postoje strahovi da će se povećati pritisak s ciljem preseljenja sjedišta u neku drugu zemlju, osobito zato što se novi predsjednik Interpola ne želi izložiti mogućnosti da bude uhapšen na putu za posao. Ovo nije prvi pravni problem jednog šefa Interpola. Bivši zamjenik kineskog ministra sigurnosti, Meng Hongwei, izabran je na dužnost predsjednika Interpola 2016. da bi na pola mandata bio uhapšen u Kini zbog korupcije. Ova izvanredna situacija natjerala je organizaciju da mu izabere privremenog zamjenika, što se pak pretvorilo u veliku borbu između Rusije i Zapada koji je pod svaku cijenu nastojao izbjeći ruskog kandidata Aleksandra Prokopčuka. Izbor je na kraju pao na Kima Jonga Yanga iz Južne Koreje. Ovaj spor oko izbora privremenog kandidata je važan, jer su mnoge zemlje svoje protivljenje Prokopčuku pravdale represijom prema političkim oponentima u Rusiji i zloupotrebom takozvanih crvenih tjeralica Interpola. Crvene tjeralice su mehanizam kojim jedna zemlja, odnosno lokalni ured Interpola, signalizira policiji u drugoj zemlji da uhapsi određenu osobu.
Rusija, međutim, nije jedina zemlja koja zloupotrebljava taj mehanizam ili općenito policijske poslove za progon političkih protivnika. Osim Raisija, optuženog da se bavio upravo time dok je vodio emiratsku policiju, jedna od najprozivanijih zemalja za zloupotrebu crvenih tjeralica je i Turska, u kojoj je održana nedavna godišnja skupština. Nekoliko problematičnih turskih tjeralica ticalo se i naše regije. Između 2012. i 2015. više je ljudi sa statusom azila na Zapadu uhapšeno u Hrvatskoj na temelju tjeralica iz Turske. Radi se u pravilu o protivnicima tamošnjeg režima. Iako Hrvatska naposljetku nije Turskoj nikog izručila, Srbija je 2017. izručila kurdskog političkog zatvorenika Cevdeta Ayaza. Zemlje načelno ne bi smjele autoritarnim režimima izručivati ljude izložene političkom progonu, ali to se povremeno ipak događa, a zloupotreba Interpolovih tjeralica tu je ključni instrument. Interpol prema svom statutu ne smije sudjelovati u političkom progonu. No jedna od glavnih aktivnosti međunarodne policijske organizacije je borba protiv međunarodnog terorizma. Označavanje teroristima osobito se nakon 2001. u mnogim zemljama zloupotrebljava u svrhu progona političkih protivnika. Prema podacima turskog ministarstva pravosuđa, u toj je zemlji između 2016. i 2020. više od nevjerojatnih 1,576 milijuna ljudi bilo pod istragom zbog terorizma, iako velika većina njih nije uopće dovođena u vezu s bilo kakvim nasilnim činom.
Strah od daljnjeg pretvaranja Interpola u instrument autoritarnih režima za progon disidenata neuspješno je nastojala iskoristiti i Raisijeva protukandidatkinja, Šárka Havránková iz Češke. No proces izbora nije joj išao u prilog: glasaju sve članice Interpola, što je velika većina država svijeta, ali je glasanje tajno, pa bogatije zemlje s većim međunarodnim utjecajem, bez obzira na svoje političko uređenje, imaju znatnu prednost. Prema pisanju britanskog Guardiana, Ujedinjeni Arapski Emirati financiraju oko sedam posto Interpolovog budžeta, daleko iznad prosjeka. Usto, nedavno su se obavezali na dodatnu donaciju od čak 50 milijuna dolara. Emiratska vlada i Raisi odbacili su optužbe za prekomjeran utjecaj i pohvalili se kako su UAE jedna od najsigurnijih zemalja svijeta, propustivši spomenuti da je ta sigurnost omogućena upotrebom najsuvremenije tehnologije, ali i nedostatkom ikakvih skrupula oko korištenja metoda u očitoj suprotnosti s obavezama zaštite ljudskih prava. Zabrinutost zbog zloupotrebe Interpola od strane autoritarnih režima povodom izbora Raisija izrazili su parlamentarci u Njemačkoj, Francuskoj i SAD-u, kao i vodeće svjetske organizacije za zaštitu ljudskih prava Amnesty International i Human Rights Watch.
