Problem Agrokora se morao dogoditi prije ili kasnije, složili su se na tribini ‘Agonija Agrokora - radnici u strahu’, održanoj u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu, Đurđica Klancir, novinarka i bivša urednica Globusa, Bussines.hr i T-portala, i Mario Iveković, predsjednik ‘Novog sindikata’. No istaknuli su da je to prilika da se propita odnos države i velikih kompanija.

- Ivica Todorić samo je glumio da vodi socijalni dijalog i formiranje sindikata, iako su pregovori s njim o tome sredinom 90-ih godina još i bili mogući - rekao je Mario Iveković.

Radnici Agrokora, kojih je u Hrvatskoj oko 40.000 od ukupno 60.000 zaposlenih u koncernu u regiji, podijeljeni su između želje za sindikalnim organiziranjem i velikog straha. Tako su sindikalno organizirani radnici u jednom dućanu u Gospiću u roku od sedam dana dobili premještaje u druge gradove, a sindikalni povjerenik u ‘Ledu’ dobio je premještaj na drugo radno mjesto kako bi mu se onemogućio kontakt s članstvom.

Iveković je naglasio da je Agrokor imao veliku podršku države i politike, uključujući premijere i ministre financija i gospodarstva, iako su prve naznake problema u poslovanju bile vidljive još 2000. godine, te su slovenski ekonomski analitičari još prije nekoliko godina upozoravali na mogući krah Agrokora.

- Bankar Ibrahim Dedić, koji je kasnije ubijen, upozoravao je na prezaduženost Agrokora. Dokumente o tome sam i sam vidio kod njega - rekao je Iveković, dodajući da sličnih problema ima u kompanijama po cijeloj državi.

- Države u svijetu brinu o interesima svojih kompanija, ali samo Hrvatska štiti strane kompanije, dok nas, bilo da je riječ o radnicima ili o dobavljačima, pogotovo onim malima, nitko ne štiti. Zar male kompanije od 20 ili 50 ljudi nisu zaslužile da im se pomogne, kao što se sada, čak i zakonski, pomaže Agrokoru? Svi govore o nepovredivosti vlasništva dok nitko ne priča o obavezi vlasnika, između ostalog da isplaćuje pristojne plaće. Rješenja iz Lex Agrokora trebalo bi sustavno ugraditi zakonske propise da ne ispadne da se to radi za jednog čovjeka, rekao je Iveković.

Đurđica Klancir naglasila je da se do sada nije moglo objektivno pisati o Agrokoru, jer su informacije bile selektirane, a na upite medija iz te tvrtke se nije odgovaralo.

- Agrokor se umrežio u društvo: držao je medije i zapošljavao članove obitelji političara. Tako je oko Agrokora stvoren neprobojan zid, a Todorić predstavljan isključivo kao bogat, uspješan čovjek i dobročinitelj koji zapošljava vojsku radnika - rekla je novinarka i urednica.

‘Novosti’ je zanimalo kolika je u Agrokoru i poduzećima u njegovom sustavu hipertrofiranost menadžerske strukture i kolika je njena odgovornost.

- Ivica Todorić nije kažnjen i najvjerojatnije će mu ostati imovina, makar bila kupljena novcima Agrokora kao sredstvo za obavljanje poslovne djelatnosti. S obzirom da je on vodio firmu kao isključivi gazda, o čemu svjedoče menadžeri koji su otišli, on je kažnjen time što neće voditi glavnu riječ u kompaniji - rekla je Klancir, dodajući kako zbog načina vođenja Agrokora postoje brojne nepoznanice, recimo gdje je završio novac koji je stizao u koncern.

- Tako će dio menadžera morati otići, a neki možda kazneno odgovarati, ali će dio ostati u novim strukturama - mišljenja je Klancir, dodajući da je financijski kapital zainteresiran za očuvanje Agrokora koji neće biti ‘pušten niz vodu’, kao što je prije 30 godina bio slučaj s velikokladuškim Agrokomercom. Po Ivekovićevim riječima, u Konzumu na 12.000 zaposlenih ima 80 menadžera.

- Tko bude upravljao Agrokorom, bio bi lud da ih ostavi, pogotovo što ispada da su oni bili pijuni. Nova uprava neće trebati pijune, nego igrače - rekao je Mario Iveković.