Od 26. do 29. svibnja na više lokacija u Zagrebu održat će se proljetni blok 19. Queer Zagreb Sezone. Što on donosi i koje će teme biti u fokusu? Zašto je važan kontinuitet umjetničkog, aktivističkog i istraživačkog bavljenja tim temama?
Queer Zagreb se gotovo dva desetljeća bavi onim drugačijim, marginaliziranim, neprihvaćenim, a danas se čini kao da je čitava umjetnost postala queer. Ne zbog sadržaja, naravno, već zbog odnosa prema njoj i društvene pozicije koju trenutno ima. Situacija za art kod nas ni prije nije bila zavidna i s takve pozicije suočavati se s posljedicama pandemije ne može biti dobro. Queer Zagreb ove godine nudi intimnija i trajnija kazališna iskustva, priče koje su duboko osobne, koje se bave preživljavanjem, mehanizmima borbe, načinima opstanka. To je ono što mi se čini da nam je svima trenutno prijeko potrebno. Queer Zagreb će publici ponuditi oaze ranjivosti iz kojih izvire umjetnička snaga.
Kontinuitet bavljenja temama koje identitetski osnažuju je neizmjerno važna stvar jer se prostori slobode moraju njegovati, naučeno se mora ponavljati, a kao društvo kontinuirano moramo osluškivati koje su nove točke spoticanja kad govorimo o prihvaćanju različitih. Bilo da se radi o rodnim, seksualnim, etničkim, rasnim ili bilo kojim drugim osnovama po kojima netko negdje biva izostavljen. Svi moramo raditi na tome da izoštrimo vlastitu osjetljivost prema različitosti, jer samo tako ćemo i kao društvo biti spremniji ponuditi drugima ono što očekujemo za sebe. Ne moraš biti lezbijka da si queer u Hrvatskoj, dovoljno je da si samohrana majka. Queer Zagreb je baš zato važan, jer svatko od nas u nekoj situaciji i po nekoj osnovi može biti queer, a tu onda leži i umjetnička relevantnost queera kao koncepta.
Koja događanja biste izdvojili? Je li etno queer segment novost?
Etno queer je suradnički program s Etnografskim muzejom i udrugom Tara iz Ličkog Petrovog Sela. Čarolija queera upravo jest u spajanju naoko nespojivog. Stare žene iz Like i queer ekipa iz Zagreba imat će nekoliko dodirnih točaka: interes za folklor, etnografiju i – nakurnjake. Nadam se da će ovo biti tek početak otkrivanja queera u domaćem folkloru i etnografiji, a po onome što smo u ovo kratko vrijeme počeli otkrivati, queer je zapravo naša baština.
Promovirat ćete i dva nova izdanja: o kojim knjigama je riječ?
"Povijest seksualnosti IV" francuskog filozofa Michela Foucaulta i "Loše djevojke" argentinske trans spisateljice Camile Sose Villade. Foucault je nezaobilazan za svaku kulturu i kao izdavaču nam je važno da prijevodi njegovih djela budu dostupni čitateljima. Pokrenuli smo i novu biblioteku latinoameričke queer književnosti i "Loše djevojke" su prvi roman koji smo objavili. S Penguinom smo potpisali ugovore za sljedeće tri knjige, a bit će ih još. Za kraj bih dodao da je Queer Zagreb Sezona ove godine posvećena Raimundu Hogheu, velikom njemačkom koreografu i dramaturgu koji je, nažalost, nedavno preminuo. Hoghe je na Queeru gostovao mnogo puta, a kao veliko koreografsko ime i dugogodišnji dramaturg legendarne Pine Bausch našem je programu davao značajnu međunarodnu vidljivost. Jako je volio Zagreb, a meni je bila ogromna čast da sam imao priliku s njim blisko surađivati i kao njegov menadžer.
