Madeleine Albright, američka državna tajnica u administraciji Billa Clintona, umrla je 23. ožujka u 84. godini, a njezin odlazak popraćen je različitim, pa i dijametralno suprotnim komentarima. Dok se Albright u nekim osvrtima naziva ratnom zločinkom, u drugima se naglašava njezin ugled u Bosni i Hercegovini te na Kosovu, a u onima hladnije napisanima činjenica da je bila prva žena koja je obnašala dužnost državne tajnice Sjedinjenih Država. Albright je rođena 1937. u Pragu kao Marie Jana Korbelová, a obitelj je pred nacizmom izbjegla prvo u Švicarsku, a potom u London. Nakon rata vratili su se u Čehoslovačku, no onda su 1948. ponovno otišli, ovog puta u Ameriku gdje joj je otac kao protivnik komunističkih vlasti dobio azil i posao na fakultetu. Albright je tek u odrasloj dobi saznala da je židovskog porijekla, iako joj je u holokaustu stradalo 26 članova rodbine. Politologiju je studirala na elitnom ženskom koledžu Wellesley u drugoj polovici 1950-ih, kada je dobila i američko državljanstvo. U vrijeme dok je radila u listu Denver Post upoznala je medijskog mogula Josepha Albrighta, za kojeg se i udala.

Nakon što je doktorirala međunarodne odnose na Sveučilištu Columbia, gdje joj je predavao utjecajni poljsko-američki diplomat i politolog Zbigniew Brzezinski, uz njegovu pomoć odradila je nekoliko poslova u predsjedničkoj administraciji Jimmyja Cartera. Nakon dolaska na vlast Ronalda Reagana predavala je na Sveučilištu Georgetown, da bi je 1992. Bill Clinton imenovao američkom veleposlanicom pri Ujedinjenim narodima. Iz toga doba datira njezina izjava na televiziji NBC, kada ju je novinar upitao da prokomentira navod kako je pola milijuna djece u Iraku umrlo uslijed američkih sankcija nametnutih toj zemlji nakon Zaljevskog rata. Na pitanje "je li se to isplatilo", Albright je uzvratila da je to "teško pitanje, ali je bilo vrijedno", a ova izjava zapečatila je njezin imidž vanjskopolitičkog jastreba. Državna tajnica Albright je postala 1997. i u to vrijeme promovirala širenje NATO saveza na zemlje istočne Evrope, a nakon dolaska na vlast Georgea Busha mlađeg osnovala je konzultantsku i investicijsku tvrtku i surađivala s nekima od najvećih američkih korporacija. Podržala je obje predsjedničke kampanje Hillary Clinton, izjavivši 2016. da "u paklu postoji posebno mjesto za žene koje ne pomažu drugim ženama". No najznačajnija epizoda u njezinoj karijeri odnosi se na zagovaranje asertivnije uloge američke administracije u ratu u bivšoj Jugoslaviji. Albright je 1994. posjetila opkoljeno Sarajevo, a pet godina kasnije doprinijela odluci o vojnoj intervenciji u Jugoslaviji. Nakon smrti, kosovski premijer Albin Kurti nazvao ju je "velikom prijateljicom i partnericom Kosova", a član predsjedništva BiH Željko Komšić "velikom prijateljicom Bosne i Hercegovine i drugih zemalja zapadnog Balkana".