Nedavna posjeta specijalnih predstavnika Evropske Unije i SAD Miroslava Lajčaka i Gabriela Escobara Prištini i Beogradu i izrečena poruka - da se dogovori postignuti Briselskim sporazumom moraju poštovati - kao da se, barem što se tiče kosovskog premijera Albina Kurtija, konačno primila. Istina, riječ je tek o žilici koja se lako da iščupati, ali do skora je i to bilo teško za očekivati, jer pričamo o formiranju Zajednice srpskih opština (ZSO). Nakon posjete Escobara i Lajčaka sam Kurti je izjavio da se ne boji primjene sporazuma, kao i da sa njima nije razgovarao o modelu uspostave ZSO.
"Kosovo se ne plaši, ali Kosovo sa odgovornom vladom je oprezno. Služimo građanima Republike i štitimo interese naše zemlje. Interes nezavisne države naše demokratske i suverene Republike je teritorijalni integritet, to je državna funkcionalnost, to je ustavnost i zakonitost", rekao je Kurti nakon sastanka sa Escobarom i Lajčakom.
Do nedavno je ovo pitanje u Prištini bilo zakucano odlukom Ustavnog suda koji je ocjenio da ZSO nije u potpunosti u skladu sa Ustavom Kosova, na što se i Kurti više puta do sada pozivao. To je izjavio i u vrijeme boravka Lajčaka i Escobara u Prištini.
"Formiranje Asocijacije nikada nije bio zahtev kosovskih Srba. Oni žele pravdu i zaposlenje. Potrebno je razlikovati zahteve koji dolaze odozdo i koji imaju demokratski i socijalni karakter, od zahteva koji dolaze odozgo i koji imaju nedemokratski i hegemonistički karakter. Dakle, Vlada Kosova je posvećena da se ustavnost i zakonitost na celoj teritoriji Kosova poštuje i u potpunosti sprovodi. Za sve zahteve kosovskih Srba ja sam njihov premijer", rekao je.
Kurti je do sad često isticao da, kad je riječ o Briselskom sporazumu, postoje 33 dogovora između Kosova i Srbije, a dvije trećine ne poštuje Srbija, kao i da se Kosovu spočitava samo ta jedna stavka – ZSO. Ipak, da bi moglo doći do pomaka najavio je još krajem 2021. i poverenik EU za spoljnu politiku Josep Borrell, koji je u Bruxellesu poručio Kurtiju da se "ne slaže s njegovom tvrdnjom da je odluka Ustavnog suda o ZSO prepreka da se sprovede dogovor postignut Briselskim sporazumom". To primjećuje i novinar Deutsche Wellea Idro Seferi.
- Kurti ali i druge vlasti pre njega nisu bili za ZSO, ali je poruka Escobara i stava SAD učinilo svoje. Svakako niko na Kosovu nije bio zvanično protiv ZSO ali jesu protiv toga da ona ima paralelna ovlašćenja i da stvara neki sledeći nivo vlasti. Bili su protiv "bosnizacije" Kosova, alias Republike Srpske, objašnjava Seferi.
Zgodan je trenutak za Kurtija da krene u rješavanje ovog pitanja, jer tek je zakoračio u drugu godinu čvrstog mandata. Dakle, politička volja, po svemu sudeći, postoji, ali ključan je naredni korak.
- Ono što treba da bude razjašnjeno je ko, kada i kako bi trebalo da napiše statut ZSO, koja se na albanskom i engleskom naziva asocijacijom, nešto poput asocijacije gradova, ističe Seferi.
Kao potencijalno rješenje spominjalo se postojeće rješenje iz Hrvatske – Zajedničko vijeće općina (ZVO). Predstavnici Srba sa Kosova su imali sastanke sa predstavnicima Srba iz Hrvatske, ali se dalje od sakupljanja informacija nije odmaklo. Već devet godina se ovo pitanje razvlači i zloupotrebljava, uglavnom po medijima u Srbiji i po sjeveru Kosova, koje je naslonjeno na Srbiju, a jedna stvar se uporno zanemaruje.
- Većina Srba na Kosovu živi na jugu i uglavnom su bez fizičkog dodira sa Srbijom. Oni svoj život moraju nastaviti, naslanjajući se prije svega na kosovske institucije, a od Srbije šta dobiju, upozorava Seferi.
