Prihvaćanjem mađarskog parlamenta Švedske kao članice NATO-a uklonjena je posljednja prepreka povijesnom (is)koraku te tradicionalno neutralne skandinavske zemlje prema svrstanosti u Sjevernoatlantski savez. Odluci mađarskoj parlamenta prethodio je posjet švedskog premijera Ulfa Kristerssona Budimpešti kada su dvije države potpisale sporazum o naoružanju. Švedska će tako postati 32 članica NATO-a.
Švedska je napustila politiku neutralnosti nakon što je Rusija u veljači 2022. napala Ukrajinu. Ulaskom Švedske, prije nje i Finske u NATO, ruski predsjednik Putin postigao je ono čemu se silno protivio – širenje tog saveza na istok, prema Rusiji. Za razliku od Turske, koja je također privremeno blokirala ulazak Švedske u NATO, Mađarska nije imala konkretnih prigovora i razloga za blokadu.
Turski popis zahtjeva bio je dug, od odnosa Švedske prema Kurdima u toj zemlji, a koje Ankara uglavnom smatra neprijateljima, pa do prigovora zbog prošloljetnih paljenja Kur'ana u Švedskoj. Budimpešti su smetali prigovori Stockholma zbog nedemokratskog stanja u Mađarskoj, ali su izostali konkretni zahtjevi koje bi postavila pred Švedsku. Prošlog mjeseca Turska je dala zeleno svjetlo ulasku Švedske u NATO, a Mađarska je ostala usamljena u protivljenju i činilo se da će biti uporna.
Prošloga petka sve je riješeno susretom dva premijera, Viktora Orbána i Kristerssona – dovoljno da i Mađarska da zeleno svjetlo. Mađarska će kupiti još četiri švedska borbena aviona Grippen (koje već ima u svojem ratnom zrakoplovstvu), sve nesuglasice nisu nadvladane, ali dvije su države dovoljno usuglašene da su, kako je rečeno, "spremni umrijeti jedni za druge".
Nova članica ponešto donosi starom savezu. Zahvaljujući njoj Baltičko more postaje praktički jezero pod kontrolom NATO-a, obalama okruženo zemljama članicama. U protekle dvije godine Švedska se već poprilično integrirala u savez u čijem sjedištu njena zastava tek treba biti podignuta i djelovala je praktično kao članica. Potpisan je sporazum sa Sjedinjenim Državama kojim je dan pun pristup iz vojnih baza, a najavljeno je i slanje vojske u Latviju, takoreći na granicu s Rusijom.
Za Švedsku koja nije ratovala od 1814. godine radi se o dramatičnoj identitetskoj promjeni. Šveđani se tradicionalno doživljavaju kao miroljubiva nacija, a u siječnju ih je premijer upozorio da se pripreme na mogućnost rata. Članstvo u NATO-u podrazumijeva i povećanje izdataka za obranu, a u nekom obliku vraća se i služenje vojske, ukinuto završetkom hladnog rata. Posebno je stradao identitet socijaldemokrata, tradicionalno najjače stranke. U jesen 2021. tadašnji ministar obrane Peter Hultqvist izjavio je da može jamčiti da nikada neće sudjelovati u pristupanju zemlje NATO-u. Nekoliko mjeseci kasnije tadašnja premijerka, socijaldemokratkinja Magdalena Andersson započela je pristupne pregovore.
